Preduvjeti za zaštitu vinove loze od bolesti i štetnika

Preduvjeti za zaštitu vinove loze od bolesti i štetnika

Na počeku je potrebno na vrijeme prepoznati znakove (simptome bolesti ili štete od nametnika) na rozgvi, pupovima, lišću, mladicama i bobicama. Za određivanje neke bolesti ili štetnika treba koristiti "PRIRUČNI ATLAS BOLESTI I ŠTETNIKA OD PUPA DO BERBE" a sve u cilju kako bi mogli pristupiti preventivnoj zaštiti prije nego se bolest ili štetnik pojavi ili odmah po uočavanju.:
Držati se uzrečice "BOLJE SPRIJEČITI NEGO LIJEČITI"
Svakodnevno pratiti prognozu vremena te agrometeorološke podatke o temperaturi zraka, relativnoj vlazi zraka i padalinama
Redovito pratiti izvještaje savjetodavno-prognozne službe (lokalne ili županijske), zatim obavijesti i upute lokalnih radio stanica, emisije za selo i poljoprivredu, TV emisije te pratiti informacije putem interneta.
Pažljivo pratiti zdravstveno stanje svakog vinograda, posebno na položajima u blizini šuma, rijeka i jezera.
Po mogućnosti poznavati biologiju tj. način života pojedinih štetnika (razvojne faze, broj generacija te uvjete u kojima se neki štetnik ili patogeni (uzročnik bolesti) razvija).

Veoma je važno pratiti fenofaze razvoja loze od kretanja vegetacije pa do berbe. Tako ćemo uz redovnu zaštitu od peronospore i pepelnice na vrijeme uočiti pojavu nekih bolesti ili štetnika koji se ne javljaju svake godine u značajnijoj mjeri, odnosno ne uzrokuju štete svake godine. Tu svako treba spomenuti od važnijih: lozine grinje i crnu pjegavost (phomopsis) – početkom vegetacije, grožđane moljce – pred cvatnju, rani botrytis – u cvatnji (za kišnog vremena), kao i kasnije. Po mogućnosti izbjegavati prskanje za vrijeme jake žege, a u proljeće neka temperatura bude iznad 5°C. Poznavati način djelovanja pesticida (fungicida, insekticida i akaricida) koje koristimo u preventivnoj i kurativnoj zaštiti vinove loze Ako u postupku nije navedena mogućnost miješanja istovremeno više pesticida, fungicida i insekticida treba tu mogućnost utvrditi probnim testom, te ako se prilikom probnog miješanja ne odvaja tekuća faza od pesticida znak je da su kompatibilni. Dobro je prethodno poprskati dio čokota, lišća ili ploda kako bismo izbjegli mogućnost pojave paleži lišća mladica, cvata i bobica (fitotoksičnost). Prije svake uporabe pesticida treba pažljivo pročitati upute proizvođača pesticida o njegovoj namjeni, koncentraciji i dozaciji, o mjerama zaštite pri radu sa pesticidima, vremenu djelovanja pesticida te o karenci. Ne treba zamijeniti vrijeme djelovanja pesticida s karencom jer neki pesticidi djeluju 7-14 dana pa nakon toga roka treba ponoviti prskanje dok je trajanje karence i do 30 dana. Karenca je termin koji određuje najkraće dopušteno vrijeme koje smije proći od trenutka tretiranja nekim sredstvom, pa do trenutka berbe odnosno konzumacije. Svako sredstvo (aktivna tvar) ima svoju karencu koja se može razlikovati ovisno o kulturi, načinu korištenja plodova (stolno ili vinsko grožđe) i kombinaciji u kojoj se tretira. Karenca je dozvoljen zadnji rok prskanja pred berbu plodova i konzumaciju. Za pobliže savjete ili upute dobro se je savjetovati s agronomom, stručnjakom za zaštitu bilja - fitofarmaceutom. Koristiti stručnu i popularnu literaturu iz područja zaštite bilja, te publikacije koje se bave navedenom problematikom (Glasnik zaštite bilja, Agro vjesnik, Gospodarski List, Zadrugar). Sve dok se za zaštitu bilja koristila klasična prskalica na ručni odnosno vučeni pogon nije bilo većih odstupanja od dozacije tj. količine pesticida po jedinici površine. Z A Š T O ? Zato što klasične leđne prskalice u vegetaciji obično troše 800 do 1000 litara škropiva da bi dobro oprskali jedan ha vinograda, a uprevo se u uputstvima za upotrebu preparata, preporučena konc. odnosi na toliki utrošak škropiva po hektaru. (obrisano) Uvođenjem u zaštitu vinograda motornih prskalica (leđnih "Solo", "Stihl" i sl., te vučenih i nošenih prskalica traktorom tzv. "Atomizera") potrošnja-utrošak vode smanjena je 2-5 puta. Da bi uz smanjenu količinu vode zadržali potrebnu dozaciju pesticida važno je znati da koliko smo puta smanjili količinu vode toliko puta moramo povećati koncentraciju. Isto tako, treba znati da proizvođači sredstava za zaštitu bilja obično ne preporučuju povečavati konc. za više od 4 puta, jer to u praksi nije provjereno, naročito u slučaju kada se zaštita izvodi sa više preparata od jednom. (obrisano) Neuspjeh u zaštiti loze često pripisujemo nepovoljnim vremenskim uvjetima ili se čuju prigovori da (brisano) pesticid ne sadrži dovoljno aktivne tvari. Samo uz pomoć formule "K" i formule "D", kojima određujemo koncentraciju i dozaciju, možemo sa 100 %-tnom sigurnošću odrediti koncentraciju i dozaciju nekog pesticida. Prije nego navedemo konkretne primjere za izračunavanje objasnit ćemo razliku između ta dva pojma. Koncentracija je količina nekog pesticida otopljena u vodi izražena u postotcima (tj. koliko litara, decilitara, mililitara, kilograma, dekagrama, grama ili miligrama treba otopiti u 100 l vode). Dozacija je određena količina pesticida izražena u količini koja mora dospjeti i biti jednolično raspršena na jedinicu površine, bez obzira na količinu vode koja će se utrošiti za raspršivanje - nanošenje pesticida. Bez razlike da li se služimo formulom "K" ili "D" mora nam biti poznata:
Dozacija u - kg ili l
Koncentracija u - %-tcima
Utrošak vode za - 1 ha (utvrđujemo probnim testom ili po preporuci proizvođača pesticida)
Podatke o koncentraciji pesticida možemo naći u uputama, prospektu ili katalogu proizvođača. Često se uz koncentraciju navodi i podatak o dozaciji. Utrošak vode kao otapala za 1 ha površine moramo najčešće utvrditi testiranjem. Izuzetno tvornica navodi da na 1 ha površine moramo utrošiti određenu količinu vode. Tada treba brzinu hoda ili brzinu traktora, pritisak pumpe i sapnice prilagoditi tom utrošku. Ako tvornica navodi izuzetno mali utrošak vode (50 l) moramo voditi računa da zbog visoke koncentracije raspršivač - orošivač na prskalici podesimo da otopinu orošava čim sitnijim česticama koje mjerimo u mikronima (50 - 200) jer će u protivnom velike kapi s visokom koncentracijom pesticida izazvati palež lišća, cvata i ploda.

P R I M J E R I:

Primjer 1: Vinogradar Vinko odlučio je u zaštiti svoje loze protiv peronospore koristiti DITHANE M-45 u koncentraciji 0,25 % (prema uputama tvornice). Utrošak vode na 1 ha površine iznosio je 1000 l. Dozacija se traži formulom
gdje je:
D - dozacija
K - koncentracija
U - utrošak vode na 1 ha
100 - faktor
Uvrstimo li podatke u formulu proizlazi dozacija 2,5 kg na 1 ha. D = 0,25 x 1000/100 = 2,5

Primjer 2:

Vinogradar Martin odlučio je, kao i Vinko, u zaštiti loze protiv peronospore koristiti DITHANE M-45 poznate dozacije 2,5 kg/ha uz utrošak vode 1000 l/ha. Koncentracija se izračunava formulom
Gdje je:
D - dozacija
K - koncentracija
U - utrošak vode
100 - faktor
Uvrstimo li podatke u formulu proizlazi koncentracija 0,25 %. K = 2,5 x 100/1000 = 0,25. Navodimo nekoliko primjera izračunavanja koncentracije i dozacije: 1. Kolika je koncentracija ako je: D = 2,5 kg/ha; U = 500 l/ha; K = D x 100 U K = 2,5 x 100/500 = 250/500 = 0,5 % Dakle ako u 500 l vode otopimo 2,5 kg pesticida dobivamo koncentraciju otopine od 0,5 %. 2. Kolika je koncentracija ako je: D = 2,5 kg/ha; U = 250 l/ha Opet imamo ako uvrstimo K = 2,5 x 100/250 = 250/250 = 1 %. Dakle ako u 250 l vode otopimo 2,5 kg pesticida dobivamo koncentraciju otopine od 1 %. 3. Kolika je koncentracija ako je: D = 2,5 kg/ha; U = 125 l/ha Opet imamo ako uvrstimo K = 2,5 x 100/125 = 250/125 = 2 %. Dakle ako u 125 l vode otopimo 2,5 kg pesticida dobivamo koncentraciju otopine od 2 %. 4. Kolika je koncentracija ako je: D = 2,5 kg/ha; U = 100 l/ha Opet imamo ako uvrstimo K = 2,5 x 100/100 = 250/100 = 2,5 %. Dakle ako u 100 l vode otopimo 2,5 kg pesticida dobivamo koncentraciju otopine od 2,5 % Pojednostavljena varijanta za određivanje dozacije pesticida i vode bez korištenja formule Veliki posjednici vinograda u zaštiti koriste prskalice kapaciteta više stotina litara. Oni će isto tako navedenim formulama izračunavati dozaciju i koncentraciju pesticida. Međutim da bismo vinogradarima koji posjeduju manje površine vinograda olakšali određivanje dozacije i koncentracije pesticida navodimo način kako to odrediti pojednostavljeno. U uputama - prospektu proizvođača navodi se da u zaštiti protiv peronospore treba koristiti NEORAM WG (37.5% Cu-oksiklorid) u dozaciji 2 kg/ha. Ako posjedujemo parcelu površine 500 m2 koliko trebamo utrošiti sredstva da bismo zadržali dozaciju od 2 kg/ha? Dakle ako za 1 ha ili 10000 m2 treba utrošiti 2 kg ili 2000 g proizlazi da za 100 m2 treba utrošiti 100 puta manje jer je 10000/ 100 = 100. Dakle utrošak za 100 m2 je 2000/100 = 20 g pesticida. Za 500 m2 trebamo 20 x 5 = 100 g pesticida. Dozacija iznosi 100 g pesticida. Količinu vode potrebnu za tretiranje površine 500 m2, bez obzira prskamo li klasičnom leđnom prskalicom ili motornom prskalicom, možemo ustanoviti testiranjem ili računanjem ukoliko je proizvođač dao preporuku o utrošku vode na 1 ha površine. Ako je preporučeni utrošak vode na 1 ha (10000 m2) 800 litara tada ćemo za 100 m2 utrošiti 800/100 = 8 l, a za 500 m2 5 x 8 = 40 l. Dakle 100 g NEORAM WG otopit ćemo u 40 l vode i tom otopinom prskati naših 500 m2 vinograda Za navedenu pojednostavljenu varijantu određivanja dozacije pesticida i vode preduvjet je da vinogradar utvrdi ukupnu površinu svog vinograda. To je moguće utvrditi na dva načina:
Da razmak između redova pomnožite sa razmakom između čokota u redu, a zatim pomnožite sa brojem čokota na toj parceli. Primjer: red od reda je 2 m, a čokot od čokota je 1 m i broj čokota je 250. 2 x 1 x 250 = 2 x 250 = 500 m2.
Ako nam je poznata površina parcele u ČHV (četvornim hvatima), pomnožimo to sa 3,6 (1 ČHV = 3,6 m2). Primjer: površina parcele od 550 ČHV je 550 x 3,6 = 1980 m2 ili zaokruženo 2000 m2.

Uvod u zaštitu vinograda

Uvod u zaštitu vinograda

Da bi vinogradar mogao uspješno zaštititi svoj vinograd od mnogobrojnih bolesti i štetnika koje ga ugrožavaju (od zimskog mirovanja pa sve do berbe), mora prije svega poznavati osnove biologije, tj. načina života i uvjeta za razvoj bolesti i štetnika vinove loze, uvjete pod kojima se neka bolest ili štetnik razvija, a isto tako razvojne faze (fenofaze) razvoja vinove loze, kad treba poduzeti preventivne mjere zaštite. Prema Mileru utvrđeno je, da su preduvjeti za razvoj peronospore slijedeći: da u dva dana padne najmanje 11 litara kiše na 1 m2, zatim da je srednja dnevna temperatura zraka iznad 11° C, temperatura tla najmanje 8° C, te da je tlo dovoljno vlažno, listovi loze ovlaženi kapima vode najmanje 4 do 6 sati, da u vinogradu ima zrelih zoospora, a listovi da su do 4 cm promjera (puči otvorene). Napominjemo da su to osnovni pokazatelji; na osnovi kojih ANTI-PERONOSPORNA SLUŽBA najavljuje vinogradarima kad su nastupili uvjeti za prvu primarnu zarazu, te do kojega ROKA moraju provesti prvo prskanje.

Optimalna temperatura za razvoj peronospore je između 20 i 25°C, a iznad 30°C i ispod 6°C, gljiva Plasmopara viticola, uzročnik peronospore, se ne razvija. Isto tako treba znati da se peronospora mora suzbijati preventivno, prije nego što gljiva prodre kroz puči u list. Doduše, neki sistemični fungicidi mogu zaustaviti širenje patogena, ako se na vrijeme poduzme zaštita. Kurativno se još donekle može liječiti Pepelnica, ali je sigurnija preventivna zaštita, koja se mora obaviti prije cvatnje, odnosno prije nego što bobice počinju pucati i budu prašne od spora gljivice (Uncinula necator). Prema tome, da bismo pravovremeno spriječili klijanje spora gljivice uzročnika peronospore treba fungicid na vrijeme nanijeti na lozu. Anorganske i organske (klasične fungicide) koje primjenjujemo u zaštiti vinograda (NEORAM WG, DITHANE DG NeoTec, DITHANE M-45, MANKONOR 80 WP, COSAVET DF, FOLPAN 80 WDG, MERPAN 80 WDG i dr.) ubrajamo u skupinu tzv. protektivnih, odnosno preventivnih fungicida. Oni trebaju "ubiti" sporu tako da ona ne može inficirati organe loze. Ti fungicidi nemaju nikakvo kurativno djelovanje, tj. oni ne liječe bolest koja je već u razvoju u biljci. Osobina je preventivnih fungicida da ostaju na površini tretiranoga (prskanog) organa biljke. Prema tome, ako nismo pravovremeno deponirali odgovarajući fungicid, gljiva će se u organu biljke nesmetano razvijati i čak fruktificirati, tj. izbaciti nove spore kojom se zaraza dalje prenosi na nezaražene organe vinove loze (cvijet, mladice, lišće i bobice). Važno je da vinogradar dobro poznaje način djelovanja pojedinih fungicida, insekticida, akaricida, botriticida. Treba poznavati stručnu terminologiju, jer nemali broj vinogradara pogrešno smatra da je KARENCA vrijeme trajanja nekog pesticida. Zatim treba razlikovati pojmove koncentracija, dozacija, jer tu se dosta griješi pa izostane djelovanje nekog pesticida ili ono izazove palež (fitotoksičnost). Nakon uvođenja motornih prskalica, taj problem je sve češći.
Što znači alkalično (lužnato)?

Vrlo je važno znati, jer ako u uputama proizvođača pesticida piše da se neki preparat može međusobno miješati s nekim drugim pesticidom (ista kemijska reakcija), onda se to upozorenje mora poštivati. Zbog nepoznavanja biologije uzročnika bolesti crvenog paleža (Pseudopeziea trahefila), uzgajači hibridne loze smatraju da je do paleža lišća došlo što su pretjerali u koncentraciji odnosno dozaciji preparata, a nisu svjesni da su zakasnili preventivnim prskanjem. Ono se mora provesti prije cvatnje, odnosno mnogo ranije nego što se obično započinje zaštitom protiv peronospore.
Bordoška juha u zaštiti

Više od 100 godina prošlo je od primjene bordoške juhe u zaštiti vinove loze, a da još dan-danas mnogi ne znaju koliko gašenoga ili hidratiziranog vapna treba dodati na 1 kg galice a da ona bude neutralne reakcije. Da bi bordoška juha bila neutralne reakcije, što znači ni kisele - ni alkalične (lužnate) reakcije, treba na 1 kg plave galice dodati 1,2 kg do 1,3 kg gašenog vapna ili 0,55 kg hidratiziranog vapna ili 0,40 kg živog vapna. Najsigurnije je upotrijebiti tvornički gotovu bordošku juhu ili reakciju bordoške juhe provjeriti lakmus papirićem (crvenim ili bijelim).
Da li za prvo prskanje vinograda valja upotrijebiti bordošku juhu ili gotove tvorničke preparate?

Nema razlike u fungicidnom djelovanju između klasične bordoške juhe i tvornički proizvedene bordoške juhe. Ako se treba odlučiti između bordoške juhe i tvorničkih preparata na bazi bakrenog oksiklorida, kao što je NEORAM WG i slični preparati, tada dajemo prednost preparatima na bazi bakrenog oksiklorida, zato što se oni mogu miješati s većinom insekticida i fungicida, namijenjenih istovremenoj zaštiti protiv pepelnice i botritisa, a bordoškoj juhi možemo dodati samo močivi sumpor - COSAVET DF ili dr. Često vinogradari neopravdano i posve pogrešno smatraju da danas modra galica više nije ono što je nekad bila. Takvo mišljenje proizlazi iz činjenice da mnogi tvorničku čistoću galice zamjenjuju za postotak čistog bakra. Sve to treba znati. Bez pretenzija da bilo koga posebno reklamiramo, objektivnosti radi, kao i radi boljeg informiranja vinogradara,, moramo navesti dobre i loše strane sredstava na bazi bakra, bilo da je riječ o bordoškoj juhi ili sredstvima na bazi bakrenog oksiklorida ili njenim kombinacijama s organskim fungicidima. Nakon što je Francuz A. Millardet otkrio djelovanje bordoške juhe za, gljivicu uzročnika peronospore (Plasmopara viticola) spašeni su vinogradi Evrope. Zahvaljujući galici, suzbijena je i crna pjegavost (fomopsis-eskorioza). Ona je danas ponovo u "ofenzivi" kao i prije 100 godina, a sve zbog toga što su organski i sistemični fungicidi potisnuli bakrena sredstva.

Loše strane sredstava na bazi bakra

U vlažnoj i hladnoj klimi srednjoevropskih zemalja izazivaju fitotoksičnost (paleži lišća). Ne smijemo zamijeniti za crvenu paleži, koju izaziva gljivica Pseudopeziza trahefila. Bakrena sredstva do neke mjere izazivaju šok na organe vinove loze koji se očituju u privremenom kratkom zastoju vegetacije. Bordoška juha ne podnosi miješanje s većinom ostalih pesticida, osim močivog sumpora (COSAVET DF). S druge strane, dobre osobine jesu: teže se ispire, pospješuje dozrijevanje rozgve. a pokožica bobica očvrsne, pa je manje podložna napadu botritisa i oidiuma.
Prednosti organskih fungicida

Oni ne šokiraju, ne usporavaju proljetni rast, mogu se miješati (kombinirati) s nizom drugih fungicida na bazi bakra i sumpora, što pojednostavnjuje i pojeftinjuje zaštitu vinograda. To su preparati DITHANE DG NeoTec, DITHANE M-45, MANKONOR 80 WP kao i sistemični fungicidi kao što su ALONSO, GALBEN C, FANTIC F, FANTIC M. Kod upotrebe sistemičnih fungicida ne smijemo pretjerivati, bez obzira na to što oni djeluju (do 14 dana) i kiša ih ne ispire, jer možemo postići suprotan efekt, da oni jednog dana ne budu fungicidno djelovali na gljivice uzročnike peronospore. Da se tako nešto ne dogodi, povremeno moramo upotrijebiti klasične preparate, više one na bazi bakra, jer se kod bakrenih preparata "rezistentnost" ne pojavljuje (barem dosad u prvih 100 godina upotrebe nije zabilježen ni jedan slučaj). Organski i sistemični fungicidi ako se pravilno primjenjuju ne izazivaju fitotoksičnost bilo da se radi o čistim organskim fungicidima ili u kombinaciji s bakrenim preparatima i ostalim pesticidima.
Nedostaci organskih fungicida

Lakše se ispiru, kraćeg su djelovanja (8 do 10 dana). Organi vinove loze postaju sve više osjetljivi na oidium, botritis, fomopsis, crvenog pauka, loza kasnije ili teže dozrijeva pa lakše pozebe, to više ako se često i jednostrano koriste. Upravo zbog navedenih dobrih i loših strana sredstava na bazi bakra, te isto tako organskih i sistemičnih fungicida, zaštita vinograda svodi se na "kompromisno rješenje", koje se sastoji u slijedećem: prskanja do cvatnje neka budu organski fungicidi (DITHANE DG NeoTec, DITHANE M-45, MANKONOR 80 WP, Folpan 80 WDG, Merpan 80 WDG) ili kombinacija sa sredstvima na bazi bakra (GALBEN C). Sistemične fungicide (ALONSO, GALBEN C, FANTIC F, FANTIC M) držati u rezervi, te ih upotrijebiti kad zbog naglog porasta loze u proljeće, vladaju nepovoljne vremenske prilike (česte kiše) te nismo u mogućnosti provoditi redovitu zaštitu (raskvašeno tlo, zauzeti sezonskim poslovima košnji i sušenju sijena, žetvi žitarica, godišnji odmori, veća udaljenost vinograda od mjesta stanovanja, "vikendaši"). Sistemični fungicidi pružaju zaštitu oko 10-12 dana a da ih kiša ne ispire.

Umjesto klasične bordoške juhe pred cvatnju treba preferirati sredstva na bazi spomenutoga bakrenog oksiklorida, jer se isti mogu kombinirati odnosno miješati s botriticidima (sredstvima protiv bortitisa, tj. truleži cvata i grozda) te insekticidima protiv štetnika (crvenog pauka, grožđanih moljaca i dr.). To su insekticidi RUNNER 240 SC, SUMIALFA 5 FL i dr. Uz navedene pesticide mogu se dodati i pesticidi protiv oidiuma odnosno erisificidi, kao što je COSAVET DF, CRYSTAL, KARATHANE GOLD 350 EC, SABITHANE, SYSTHANE, DOMARK 40 ME i dr. U objavljenom programu zaštite bilja naveli smo najpoznatije i najčešće korištene fungicide i insekticide, pa njihov redoslijed ne treba shvatiti kao da smo namjerno "istaknuli" njihov redoslijed prema njihovoj vrijednosti odnosno efikasnosti. To ne bi bilo korektno, to više što je poznato da su pesticidi koji imaju dozvolu da se prodaju u našim fitoapotekama prethodno ispitani i svi pokazuju dobro djelovanje. Poneki imaju nešto širi spektar djelovanja dulju ili kraću karencu. Za pun uspjeh u zaštiti bilja nije dovoljno imati samo odgovarajući pesticid, već ga treba znati na vrijeme i stručno primijeniti (aplicirati), respektirajući navedene upute proizvođača pesticida. Pesticidima kojima je prošao rok upotrebe, ne treba se koristiti dok se naknadno ne utvrdi njihova ispravnost. U interesu našeg zdravlja i zdravlja domaćih životinja treba se striktno pridržavati uputa, proizvođača pesticida u pogledu karence, mjerama zaštite pri radu s otrovima, načinu čuvanja - uskladištenja i uništenja ostataka pesticida. Ne dozvoliti pristup, odnosno da pesticidi ne dođu u ruke maloljetne djece. Vinogradi koji se nalaze uz ratarske površine često stradavaju od herbicida koji se upotrebljavaju u zaštiti žitarica i krmnog bilja. Prema Zakonu o zaštitu čovjekove okolice, svaki građanin je dužan paziti da nestručnim i nepažljivim postupkom ne ugrozi floru i faunu, potoke, rijeke i more. Cilj zaštite bilja jest da s jedinice površine proizvedeno što više zdrave hrane za ishranu ljudi i domaćih životinja, ali da ona bude zdrava, i da bismo zdravije živjeli.