Zaključak
Nažalost kod nas je proizvodnja stolnog grožđa izrazito slabo zastupljena. Čak se prije u bivšoj državi uzgajalo više stolnog grožđa nego danas. Danas ne znam da li netko uopće i ima kakvu plantažu kod nas jer se većina toga uzgajala u ondašnjim kombinatima koji danas ili slabo funkcioniraju ili uopće ne. To je i prilično skupa proizvodnja sa puno potrebnog znanja i posla.
Kod nas je uzgoj stolnog grožđa moguć jedino na obali i otocima, i to dakako uz navodnjavanje što je negdje velik problem.
U sjevernim područjima nije moguće uzgajanje, čak i na najboljim položajima osim za eksperimentalnu primjenu i za kućne potrebe.
Bilo je prije nekih pokušaja u Iloku, s Italijom , ali jedna jaka zima ili slabi mraz u proljeće uništi cijeli višegodišnji trud. Isto tako upitno je i dozrijevanje zbog kasnih mrazeva.
Osim toga kod nas je još uvijek jeftinije uvesti iz susjedne nam Italije koje i prije dozrijeva.
U proizvodnji najveći proizvođači u Europi su Italija, Španjolska, Grčka te još neke mediteranske zemlje. U svijetu su najveći proizvođači SAD (Kalifornija, Oregon), te zemlje južne polutke (Čile, Argentina, Južnoafrička Republika, Australija i Novi Zeland) koje nam omogućuju konzumaciju grožđa cijele godine.
Popis literature :
1. Dr. N. Fazinić ; Suvremeno Vinogradarstvo, Zagreb, 1971.
2. Dr. P. Cindrić; Ampelografija, Beograd, 1980.
3. www.ipm.ucdavis; University of California
4. www.ams.usda.gov
5. www.nelsmark.com
6. www.mcaratan.com
7. www.qagroup.com.au
8. www.keanyproduce.com
9. Večernji list; 23.VIII.2001, Zagreb
ps. www.vinogradarstvo.com
16.6.09
PRIMA - Nova stolna sorta
PRIMA - Nova stolna sorta
Nova rana stolna sorta grožđa, nastala je križanjem između sorti Lival x Cardinal. Dosta bujnog rasta i dobre rodnosti. Grozd je velik, težine do 500 g, srednje zbijen, cilindričnog oblika. Bobica je blago ovalna, debela 5 g, tamno plave boje sa pepeljastom maškom, okus je dobar.
Kao izvanredno rana sorta koja zori krajem srpnja je odlikuje izvanredna veličina grozda i bobice.
Naš rasadnik vinove loze pripremi sadnice svih stolnih sorti za sadnju na jesen, jer ta način sadnje ili dosađivanja, donosi i rod godino ranije, posebno ako kod sadnje upotrebimo AGROGEL i PLANTELA brikete za start, bolju i bržu rast sa višegodišnjim djelovanjem
ORA - Nova stolna sorta
ORA - Nova stolna sorta
Nova rana stolna sorta grožđa nastala je križanjem između sorti Cinsaut x Perl de Chaba x Cardinal. Dosta je prinosna sorta, grozd je krupan ima do 400 g cilindrične forme sa krilom.
Bobica je okrugla krupna 4,5 g žuto zelene boje pokožice. U punoj zrelosti nakupi oko 14% šećera ima i dosta dobro transportno izdrživost. Sazrijeva krajem srpnja (jula).
Nova rana stolna sorta grožđa nastala je križanjem između sorti Cinsaut x Perl de Chaba x Cardinal. Dosta je prinosna sorta, grozd je krupan ima do 400 g cilindrične forme sa krilom.
Bobica je okrugla krupna 4,5 g žuto zelene boje pokožice. U punoj zrelosti nakupi oko 14% šećera ima i dosta dobro transportno izdrživost. Sazrijeva krajem srpnja (jula).
Plemenka crvena
Plemenka crvena
Stara stolna sorta grožđa, koja je zastupljena u svim područjima tako vinogorja, kako u ravnicama uspijeva u brajdama, pergolama.
Sinonimi: Žlahtnina rdeča, Rdeči španjol, Šasla crvena, Gutedel roter, Chasselas rouge, Chasselas rosso, Chasseles red … i dr.
Porijeklo sorte, kod nas je došla iz Francuske.
Čokot srednje bujan, grozd osrednje veličine, valjkastog oblika, rastresit, masa grozda varira od 120 – 200 g, prinosna sorta. Bobice srednje veličine izjednačene, okrugle, meso bobice sočno, kožica tanka i odporna, ljubičasto crvene boje. Ova sorta je zastupljena u svima vinogradarskima rajonima i na okučnicama, na nizke temperature je izuzetno odporna.
Rezidba mješovita, lukovi - lucnji (šparoni), orezuju se na 8 oka, mogu se uzgajat i u kordonskom obliku (kordonac).
Najpogodnija su joj propustna, duboka i toplija zemljišta, vrlo pogodna su i pjeskovita zemljišta.
Plemenka crvena sazrijeva u prvoj epohi kraj 8. početak 9. mjeseca i drži na lozi (trsu) izuzetno dugo, ne prezorjeva.
Grožđe sadrži 18- 20 % šećera i 6–7 % ukupnih kiselina. Grožde ove sorte je pogodno kao zobatica u svježem stanju, a može se preraditi i u kvalitetno vino.
Plemenka bijela
Plemenka bijela
Stara stolna sorta grožđa, koja je zastupljena u svim područjima tako vinogorja, kako u ravnicama uspjeva u brajdama, pergolama.
Sinonimi: Žlahtnina bela, Beli španjol, Šasla bela, Ranka, Gutedel weisser, Chasselas de Fontaine-bleau,, Chasselas de Thomery, Chasselas dorato, doré…i dr.
Porijeklo sorte, kod nas je došla iz Francuske.
Čokot srednje bujan, grozd osrednje veličine, valjkastog oblika, rastresit, masa grozda varira od 120 – 200g, prinosna sorta. Bobice srednje veličine izjednačene, okrugle, meso bobice sočno, kožica tanka ali dodporna, žutozelene boje. Ova sorta je zastupljena u svima vinogradarskima rajonima i na okučnicama, na nizke temperature je izuzetno odporna.
Rezidba mješovita, lukovi - lucnji (šparoni) se orezuju na 8 oka, mogu se uzgajat i u kordonskom obliku (kordonac).
Najpogodnija su joj propusna, duboka i toplija zemljišta, vrlo pogodna su i pjeskovita zemljišta. Plemenka bijela sazrijeva u prvoj epohi kraj 8. početak 9. mjeseca i drži na lozi izuzetno dugo, ne prezorjeva.
Grožđe sadrži 18-20 % šećera i 6–7% ukupnih kiselina. Grožde ove sorte je pogodno kao zobatica u svježem stanju, a može se preraditi i u kvalitetno vino.
Sultanina bijela
Sultanina bijela
Stolna sorta grožđa bez koštica, vodeća sorta u svijetu za proizvodnju suhog grožđa.
Sinonimi: Sultanina bela, Kišmiš beli, Keshmich blanc, Sultanine blanche, Sultanina bianca, Thompson seedless…. i dr.
Porijeklo sorte, došla je kod nas iz Azije.
Važnije botaničke i fiziološke karakteristike – čokot jaki i veoma bujne rasti. Cvat funkcionalno hermafroditan. Zbog defekta u ženskome dijelu cvjeta ne dolazi do zamjetanja semenki, zato je bezsjemena sorta grožđa.
Bobice su sitne do srednje veličine, dugaljaste, pokožica debela, zelenožute boje.
Grozd je velik, često sa dva krilca – prigrozdoma, masa grozda varira od 250 – 450 – 800 g, ponekad se pojave grozdovi težine i preko 2 kg, koji dosegnu na rastavama kod nas u Sloveniji, najveću težinu među stolnim sortama grožđa, sultanina je prinosna sorta.
Rezidba mješovita, najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj.
Najpogodnija su propusna, duboka i topla zemljišta.
Sazrijeva prema kraju 9–og mjeseca, grožđe sadrži 20–24 % šećera i 6-8 % ukupnih kiselina. Tipična bezsjemena stolna sorta, zobatica, grožđe je ukusno za potrošnju u svežem stanju i dobro podnosi transport.
Stolne sorte grožđa - zobatice
Stolne sorte grožđa - zobatice
Stolne sorte grožđa koje zriju od kraja srpnja do prve dekade listopada, možemo imat na okućnici, ili u vinogradu, napravimo si brajdu ili odorinu, tako da imamo grožđe kroz cijelu sezonu.
Stolno grožđe u Hrvatskoj i okolnim državama nije često, jer se zobatice uvoze ili se pod njih prodaju vinske sorte. Upravo stoga, kao podsjetnik vinogradarima (i onima koji imaju trs ili brajdu, tendonu, pergolu, odnosno odrinu!) i potrošačima donosimo mali pregled kroz svu ljepotu i posve neiskorištenu ponudu zrelog, ukusnog i raznovrsnog grožđa od kraja srpnja do sredine listopada. Domaće stolno grožđe se može dobro prodati na tržnici, turističkim mjestima, na turističkih domaćinstvima, tako da se ponudi domaći proizvod. Dodatan je prihod za sve one koji imaju mogućnost proizvesti i prodati zobatice.
Čak je 19 sorati stolnog grožđa, od jako ranih koje zore već krajem srpnja, do kasnih koje zore za berbu do sredine listopada. Razdoblje sazrijevanja svake sorte uvjetovano je vremenskim prilikama, položajem, području sađenja, obloženosti pojedina trsa. Za opis smo odabrali najkvalitetnije sorte stolnog grožđa koje se mogu kao sadnice kupiti kod nas. Odlikuju se velikom rodnošću, težinom grozda, oblikom, veličinom i tvrdoćom bobice, te bojom i okusom. Četiri sorte zobatica su besjemene (bez koštica). To su sorte: PERLETTA, MATILDE, PERLON i SULTANINA. Ostale sorte zobatice razpoređene po vremenu zoridbe: JULSKI MUSKAT (BISER IZ ČABE), RADGONSKA RANINA, AURORA, KARDINAL, KRALJICA VINOGRADA, PLEMENKA BIJELA, PLEMENKA CRVENA, PANCE PRECOSE, MICHELLE PAGLIERI, MUSKAT HAMBURG, ALFONS LAVALE, REGINA (AFUS ALI), ITALIJA BIJELA. U ponudi trsnih cijepova imamo i osam na bolesti odporne sorte grožđa koje nije potrebno prskati.
Težina je grozda različita. Uzrok su tome razni čimbenici - cvatnja, obloženost trsa, vremenske prilike… Budući da su sve sorte bujna ili vrlo bujna rasta, primjerene su za dodatnu sadnju u vinograd. Od tih se sorata može napraviti brajda ili manji nasad pa imamo grožđe od sredine ljeta do kasne jeseni.
Stolne sorte grožđa koje zriju od kraja srpnja do prve dekade listopada, možemo imat na okućnici, ili u vinogradu, napravimo si brajdu ili odorinu, tako da imamo grožđe kroz cijelu sezonu.
Stolno grožđe u Hrvatskoj i okolnim državama nije često, jer se zobatice uvoze ili se pod njih prodaju vinske sorte. Upravo stoga, kao podsjetnik vinogradarima (i onima koji imaju trs ili brajdu, tendonu, pergolu, odnosno odrinu!) i potrošačima donosimo mali pregled kroz svu ljepotu i posve neiskorištenu ponudu zrelog, ukusnog i raznovrsnog grožđa od kraja srpnja do sredine listopada. Domaće stolno grožđe se može dobro prodati na tržnici, turističkim mjestima, na turističkih domaćinstvima, tako da se ponudi domaći proizvod. Dodatan je prihod za sve one koji imaju mogućnost proizvesti i prodati zobatice.
Čak je 19 sorati stolnog grožđa, od jako ranih koje zore već krajem srpnja, do kasnih koje zore za berbu do sredine listopada. Razdoblje sazrijevanja svake sorte uvjetovano je vremenskim prilikama, položajem, području sađenja, obloženosti pojedina trsa. Za opis smo odabrali najkvalitetnije sorte stolnog grožđa koje se mogu kao sadnice kupiti kod nas. Odlikuju se velikom rodnošću, težinom grozda, oblikom, veličinom i tvrdoćom bobice, te bojom i okusom. Četiri sorte zobatica su besjemene (bez koštica). To su sorte: PERLETTA, MATILDE, PERLON i SULTANINA. Ostale sorte zobatice razpoređene po vremenu zoridbe: JULSKI MUSKAT (BISER IZ ČABE), RADGONSKA RANINA, AURORA, KARDINAL, KRALJICA VINOGRADA, PLEMENKA BIJELA, PLEMENKA CRVENA, PANCE PRECOSE, MICHELLE PAGLIERI, MUSKAT HAMBURG, ALFONS LAVALE, REGINA (AFUS ALI), ITALIJA BIJELA. U ponudi trsnih cijepova imamo i osam na bolesti odporne sorte grožđa koje nije potrebno prskati.
Težina je grozda različita. Uzrok su tome razni čimbenici - cvatnja, obloženost trsa, vremenske prilike… Budući da su sve sorte bujna ili vrlo bujna rasta, primjerene su za dodatnu sadnju u vinograd. Od tih se sorata može napraviti brajda ili manji nasad pa imamo grožđe od sredine ljeta do kasne jeseni.
Пријавите се на:
Постови (Atom)
