Vinova loza - podloge – grapevine stocks - Vitis vinifera L.

Vinova loza - podloge – grapevine stocks - Vitis vinifera L.

P 1. BERLANDIERI X RIPARIA 125 AA
P 2. BERLANDIERI X RIPARIA 125 AA KLON 1GM
P 3. BERLANDIERI X RIPARIA 420 A
P 4. BERLANDIERI X RIPARIA CRACIUNEL 2
P 5. BERLANDIERI X RIPARIA KOBER 125 AA
P 6. BERLANDIERI X RIPARIA KOBER 5 BB
P 7. BERLANDIERI X RIPARIA KOBER 5 BB 13- 45-5
P 8. BERLANDIERI X RIPARIA S.O. 4 (OPENHEIM)
P 9. BERLANDIERI X RIPARIA TELEKI 5C
P 10. BERLANDIERI X RIPARIA TELEKI 5C KLON 3
P 11. BERLANDIERI X RIPARIA TELEKI 5C KLON 4
P 12. BERLANDIERI X RIPARIA TELEKI 5C KLON 6
P 13. BERLANDIERI X RIPARIA TELEKI 5C KLON 12
P 14. BERLANDIERI X RIPARIA TELEKI 5C KLON 21
P 15. BERLANDIERI X RIPARIA TELEKI 5C KLON 45
P 16. BERLANDIERI X RIPARIA TELEKI 8 B
P 17. BERLANDIERI X RIPARIA TELEKI 8 B KLON 349/7
P 18. BERLANDIERI X RIPARIA TELEKI 8 B SELEKCIJA COSMO
P 19. BERLANDIERI X RIPARIA V - M
P 20. BERLANDIERI X RIPARIA VI - M
P 21. BERLANDIERI X RUPESTRIS PAULSEN 779
P 22. BERLANDIERI X RUPESTRIS PAULSEN 1103
P 23. BERLANDIERI X RUPESTRIS RICHTER (RIHTER) 99
P 24. BERLANDIERI X RUPESTRIS RICHTER (RIHTER) 110
P 25. BERLANDIERI X RUPESTRIS RUGGERI (RUĐERU) 140
P 26. BORNER
P 27. FERCAL
P 28. MOURVEDER X RUPESTRIS 1202 X RIPARIA 196/17
P 29. RIPARIA GRAND GLABRE X RUPESTRIS DU LOT X CORDIFOLLA 44-53 MALEGUE
P 30. RIPARIA X RUPESTRIS SCHWARZMANN
P 31. RIPARIA X RUPESTRIS 3306 COUDERC
P 32. RIPARIA X RUPESTRIS 3309 COUDERC
P 33. V. VINIFERA X BERLANDIERI: CHASSELAS X BERLANDIERI 41 B (ŠASLA X BERLANDIERI 41 B)
P 34. VITIS RIPARIA: RIPARIA GLOIRE = RIPARIA PORTALIS
P 35. VITIS RUPESTRIS: RUPESTRIS DU LOT

Vinova loza - vinske sorte - wine grape - Vitis vinifera L.

Vinova loza - vinske sorte - wine grape - Vitis vinifera L.

1. AGADAY = AGADEJ
2. ALICANTE BOUSCEHET = ALIKAN BUŠE
3. ANCELLOTTA = ANČELOTA
4. BABICA 2002.
5. BABIĆ
6. BACCHUS
7. BAGRINA ROŠIE = BAGRINA CRVENA, BAGRINA
8. BARBERA
9. BENA
10. BIJELI KRSTAČ = KRSTA BIJELA
11. BLACK MAGIC 2005.
12. BLATINA
13. BLAUBURGER
14. BLAUER PORTOGIESER = PORTUGIZAC, PORTUGALKA, OPORTO
15. BLAUFRÄNKISCH = FRANKOVKA
16. BOGDANUŠA = BOGDANUŠA BIJELA
17. BORGONJA
18. BOTUN
19. BOUVIER = BOUVIJEOVA RANKA, RADGONSKA RANINA, RANINA, BOUVIJE
20. BRAJDA
21. BRATKOVINA = BRATKOVINA BIJELA
22. BUKET
23. CABERNET FRANC = KABERNE FRANK
24. CABERNET SAUVIGNON = KABERNE SOVINJON
25. CARIGNAN = KARINJAN
26. CETINKA
27. CHARDONNAY = ŠARDONE
28. CHASSELAS = ŠASLA
29. CINSAUT = SENSO
30. CLAIRETTE BLANCHE = KLARET BIJELA
31. CLAIRETTE ROSÉ = KLARET CRVENA
32. CRLJENAK
33. CRLJENAK KAŠTELANSKI = ZINFANDEL = PRIMITIVO 2002.
34. DEBIT = PULJIŽANAC
35. DEMIR KAPIJA 2005.
36. DIŠEĆA BELINA = PETRINJSKA RANINA
37. DIŠEĆA RANINA = PETRINJSKA RANINA 2002.
38. DOBRIČIĆ
39. DORNFELDER
40. DRNEKUŠA
41. ESMERALD RIESLING = ESMERALD RIZLING
42. EZERJO
43. FURMINT BLANC = MOSLAVAC, ŠIPON
44. GALICA
45. GAMAY BEAUJOLAIS = GAME BOŽOLE
46. GAMAY NOIR = GAME CRNI
47. GAMAY TENTUINOIR = GAME BOJADISER
48. GEGIĆ
49. GEWUERZ TRAMINER = TRAMINAC MIRISAVI, TRAMINAC CRVENI, TRAMINAC
50. GRENACHE BLANC = GRENAŠ BIJELI
51. GRENACHE NOIR = GRENAŠ CRNI
52. GRK
53. GUSTOPUPICA
54. HARSLEVELVE = LIPOVINA, LIPOLIST
55. HRVATICA
56. INCROCCIO MANZONI 6.0.13.
57. JAPUDŽAK
58. KADARKA = SKADARKA, FÜSZERES KADARKA
59. KADARUN
60. KAVČINA CRNA = ŽAMETOVKA
61. KERNER
62. KLEŠČEC 2005.
63. KOMOŠTRICA
64. KRALJEVINA = IMBRINA, KRALJEVINA CRVENA
65. KRATOŠIJA
66. KREACER
67. KRKOŠIJA
68. KUJUNDŽUŠA = TVRDAC
69. KURTELAŠKA = KURTELAŠKA BIJELA
70. LASINA
71. LOVRIJENAC 2002.
72. LJUTUN = LJUTAC 2002.
73. MACCABEN BLANC = MAKABE BIJELI
74. MALBEC (Cot) 2006.
75. MALVAZIJA = MALVAZIJA ISTARSKA BIJELA
76. MALVAZIJA DUBROVAČKA
77. MARAŠTINA = RUKATAC
78. MARSELAN 2005.
79. MEDNA
80. MEKUJA
81. MERLOT = MERLAUT NOIR, MERLO
82. MLADENKA
83. MONTE PULICIANO = MONTE PULIČIANO
84. MORIO MUSCAT
85. MOSCADELLA = MUSKADELA
86. MOURVEDRE = MURVEDER
87. MÜLLER THURGAU = RIZVANAC
88. MÜLLER THURGAU-KLON BR. 50 1990. Jaeg
89. MUSCAT Á PETIT GRAIN (M. BLANC DE FRONTIGNAN) = MUŠKAT FRONTINJAN, MUŠKAT BIJELI, MUŠKAT RUMENI, MUŠKAT ŽUTI
90. MUSCAT GROGUANT
91. MUSCAT OTTONEL = MUŠKAT OTONEL
92. MUSCATO CANELLI = MUŠKAT KANELI
93. MUŠKAT RUŽA POREČKI 2005.
94. NEOPLANTA
95. NEUBURGER = NOJBURGER
96. NINČUŠA
97. OKATAC CRNI
98. OKATAC CRNI = GLAVINUŠA 2002.
99. OKATICA BIJELA
100. OPAČEVINA
101. PALARUŠA
102. PETIT VERDOT 2005.
103. PINELLA
104. PINOT BLANC = PINO BIJELI, BURGUNDAC BIJELI
105. PINOT GRIS = PINO SIVI, BURGUNDAC SIVI
106. PINOT NOIR = PINO CRNI, BURGUNDAC CRNI
107. PLAVAC MALI
108. PLAVAC VELIKI
109. PLAVAC ŽUTI = PLAVEC ŽUTI, PLAVEC RUMENI
110. PLAVKA = PLAVINA
111. PLESKUNACA
112. PLOVDINA = SLANKAMENKA CRVENA, PLOVDINA CRVENA
113. POŠIP = POŠIP BIJELI
114. PRČ
115. PROKUPAC = KAMENIČARKA, SKOPSKO CRNO
116. PROSECCO - PROŠEK
117. RANFOL = ŠTAJERSKA BELINA
118. RANINA BIJELA
119. REBULA BIJELA
120. REFOSCO = REFOŠK, REFOŠKO CRNI, TERAN
121. REISLING ITALICO - OLASZ RIZLING = TALIJANSKI RIZLING, GRAŠEVINA, LAŠKI RIZLING
122. RIESLING WISSER (RHEINRIESLING) = RAJNSKI RIZLING
123. RIZLING, BIJELI - RAJNSKI-KLON 198 1990. IRW
124. RIZLING, BIJELI - RAJNSKI-KLON 239 1990. IRW
125. RKACITELI
126. ROTER VELTLINEC = VELTLINAC CRVENI
127. RUBY CABERNET
128. RUŽEVINA
129. RUŽICA CRVENA = KEVEDINKA, CRVENA DINKA
130. SAINT-LAURENT = ŠENTLOVRENKA, LOVRIJENAC
131. SANGIOVEZE = SANĐOVEZE
132. SAPERAVI
134. SAUVIGNON BLANC = SOVINJON, MUŠKATNI SILVANAC, SOVINJON BIJELI
135. SAVIGNIN BLANC = TRAMINAC BIJELI
136. SAVIGNIN ROSE = TRAMINAC CRVENI, TRAMINAC RDEČI, PIROS TRAMINI
137. SCHEUREBE
138. SEMILLON = SEMION, SEMIJON
139. SILVANER GRUEE = SILVANAC ZELENI, RIZLING SILVANI ZÖLD
140. SIRMIUM
141. SLANKAMENKA
133. SLATKI ZELENAC
142. SMEDEREVKA
143. STANUŠINA
144. SUBLIMA 2005.
145. SUŠĆAN
146. SUŠIĆ
147. SYRAH CRNI = SIRAH
148. ŠIPELJ
149. ŠKRLET 2002.
150. TERET BOURET
151. TIKVEŠKA
152. TOCAI FRIULANO = TOKAJ, ISTARSKI TOKAJ
153. TOURIGA NACIONAL 2005.
154. TRBLJAN = KUČ
155. TREBBIANO TOSCANO = UGNI BLANC, JUNI BLAN
156. TRNJAK 2005.
157. TROIŠĆINA CRVENA
158. TROLLINGER BLAUER = TIROLAN CRNI
159. VELTLINER GRÜN = VELTLINAC ZELENI
160. VELTLINER ROTER (VELTLINER ROUGE PRÉCOCE) = VELTLINAC CRVENI RANI, KORAI PIROS
161. VERDUZZO
162. VERDUZZO TREVIGIANO = VERDUCO TREVINJIANO
163. VIOGNIER 2006.
164. VLAŠKA 2002.
165. VRANAC
166. VUGAVA
167. ZAČINAK = ZAČINJAK
168. ZADARKA
169. ZELENIKA
170. ZLATARICA
171. ZLATARICA BLATSKA 2002.
172. ZWEIGELT
173. ŽILAVKA
174. ŽIŽAK
175. ŽLAHTINA
176. ŽUPLJANKA

VINOVA LOZA – Grapevine

VINOVA LOZA – Grapevine

Vitis vinifera L. - Vinova loza - stolne sorte - dessert grape

1. AGADA I BLANCHE = AGADA I BIJELI
2. ALPHONSE LAVALLE = ALFONS LAVALE
3. AURORA
4. BIJELO ZIMSKO = JARAMA
5. CALMERIA = KALMERIJA
6. CARDINAL = KARDINAL
7. CHASSELAS DORÉ = ŠASLA BIJELA, PLEMENKA BIJELA, GUTTEDEL, BIJELA ŽLAHTINA
8. CHASSELAS MIRISAVA = ŠASLA MIRISAVA
9. CHASSELAS MISQUO = ŠASLA MUSKATNA, PLEMENKA MUSKATNA, MUŠKATNA ŽLAHTINA
10. CHASSELAS ROUGE = CHASSELANS ROSO, ŠASLA CRVENA, PLEMENKA CRVENA, CRVENA ŽLAHTINA
11. CORNICHON BLANC = PIZZUTELLO BIANCO, KRIVAJA BIJELA, KRIVAČA BIJELA
12. CRVENI DRENAK = RAZAKLIJA, CRVENI VALANDOVSKI DRENAK
13. ČABSKI BISER = JULSKI MUŠKAT
14. DATTIER DE BOUYROUT = AFUZ-ALI, REGINA, BOLGAR, KARABURNU
15. EARLY MUSCAT = ERLI MUŠKAT
16. EMPEROR
17. FLAME TOKAY = FLEM TOKAJ
18. GROS VERT = GRO VER
19. IRSAI OLIVER = MUŠKAT IRŠAI OLIVER (K 11)
20. KALLILI = KALILI
21. KARMELITANKA
22. LIVAL
23. MALAGA
24. MATILDA
25. MICHELE PALIERI 2002.
26. MUSCAT D`ALEXANDRIE = ALEKSANDRIJSKI MUŠKAT, CIBIB, ZIBIBO
27. MUSCAT D`ADA
28. MUSCAT DE HAMBURG = MUŠKAT HAMBURG
29. MUSCAT MADAM MATHIASZ = MUŠKAT MADAM MATIJAS
30. MUSCATO ITALIA BIANCO = ITALIJA, MUŠKAT ITALIJA, I. P. NO-65
31. OLIVETTE NOIR = OLIVET CRNI
32. ORA 2002.
33. PALIERI 5
34. PANSE PRECOCE = PANS PREKOČE, PANS RANI
35. PERLETTE = PERLET
36. PERLON 2002.
37. PRIMIERA
38. PRIZMA 2002.
39. RANI MAGARAČI
40. REINE DES VIGNES BLANCHE = KRALJICA VINOGRADA
41. RIBOL
42. SAUVIS
43. SULTANINE BLANCHE = THOMPSON SEEDLESS, SULTANINA BIJELA, KIŠ-MIŠ
44. SUPER RANI BOLGAR = VRLO RANI AFUS-ALI
45. ŠLJIVA HERCEGOVAČKA
46. VICTORIA 2002.

Sortna lista stolnih i vinskih sorata te podloga vinove loze

Sortna lista stolnih i vinskih sorata te podloga vinove loze

Od velikog značaja za priznavanje sorti je bilo osnivanje Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Republici Hrvatskoj, koji djeluje od siječnja 1999. Zavod obavlja poslove u području sjemenarstva, rasadničarstva, priznavanja i zaštite novih biljnih sorti uključujući administrativni postupak, te VCU i DUS ispitivanja. Jedan od zahtjeva harmonizacije legislative na ovom polju je transparentnost i informiranje zainteresiranih strana vezano za priznavanje, zaštitu novih biljnih sorti i tržište sjemena. Pred Vama se nalazi drugo izdanje Sortne liste. Ovo izdanje sadrži sve registrirane sorte do svibnja 2006, a koje su u 2005. godini bile u završnoj godini ispitivanja. U odnosu na prethodno izdanje Sortne liste novina je Pregled izbrisanih sorti. Područje priznavanja sorti je u postupku reguliranja i u tu svrhu je objavljen Pravilnik o upisu u upisnik održivača sorti poljoprivrednog bilja NN Br. 73/01. Pravilnik je stupio na snagu i njegova provedba je u tijeku. Sukladno tome će se brisati sorte sa Sortne liste, što će biti objavljeno u jednom od slijedećih izdanja.

Bolesti vinove loze

Bolesti vinove loze

U narednim tekstovima nevedene su bolesti koje se javljaju kod vinove loze. Bolesti koje su opisane su najcesce prisutne na nasim prostorima. Dalje ce biti prikazani i postupci kao i sredstva koja se upotrebljavaju protiv njih.

IZBOR FUNGICIDA ZA ZAŠTITU VINOVE LOZE

IZBOR FUNGICIDA ZA ZAŠTITU VINOVE LOZE

Protektivni ili sistemični?

Da, odmah naglasimo: vrlo često utvrdimo da ta dva pojma što je protektivni, a što je sistemični fungicid, nisu posve jasna. A ako nisu jasna, kako se možemo odlučiti što ćemo upotrijebiti. Prije smo imali na raspolaganju samo protektivne fungicide, prvo samo bakrene, a onda se na tržištu pojavio niz različitih organskih protektivnih fungicida. Već tada je običnom vinogradaru izbor bio težak. A dolaskom nekoliko sistemičnih izbor mu je još teži. Na koji način djeluju protiv peronospore (a i ostalih gljiva) s jedne strane protektivni i kakav je mehanizam djelovanja sistemičnih fungicida? Njihov je mehanizam toksičnoga (otrovnog) djelovanja posve drugačiji, pa iz toga mogu slijediti i zaključci za što da se odlučimo, dakle koji fungicid i u kojoj situaciji primjeniti. Da prvo obrazložimo kako djeluju protektivni (zovu ih još i preventivni, profilaktički) fungicidi. Mi njima obavljamo prskanje (ili orošavanje) i kapi vode u kojoj se nalazi fungicid padnu na, površinu organa loze. Tu zasuše i tako na organima ostaje zasušena mrlja koja se tih organa dobro drži, a sastoji se od naslage dotičnog fungicida. Padne li kiša ili preko noći dođe do nastanka rose, taj se fungicid "otapa" iz mrlje i prelazi u kapi vode od kiše ili rose. Dakle, KAP BIVA TIME ZATROVANA! Vjetar ili kiša nanesu konidiju (trusku, sporu) peronospore na takvu i u takvu zatrovanu kap. Konidija peronospore može klijati samo u kapi vode, i tako ona i pokuša. Ali kako je dotična kap vode iznad mrlje s fungicidom zatrovana, to ugiba ili sama konidija ili, što je češće, proklije, ali onda strada njezina klična cijev, koja je na otrov još osjetljivija. Navedimo da su to kod peronospore zapravo zoospore, koje nastaju iz konidije što izazivaju zarazu, stoga one stradaju. TAKO UGINU PRIJE NEGO ŠTO PRODRU U ORGAN LOZE PREKO PRIRODNIH OTVORA KOJE ZOVEMO PUČI. Dakle, u tom slučaju ne dolazi do zaraze, fungicid uništi proklijalu zoosporu PRIJE nego što je uspjela zaći u unutrašnjost biljnih organa, u list ili bobicu. NIKAKVA DRUGOG DJELOVANJA NEMA PROTEKTIVNI FUNGI-CID! Primjerice, ako se jučer odigrala uspješna zaraza, ako je dakle uzročnik peronospore uspio prodrijeti u unutrašnje tkivo lista, nema više nikakve mogućnosti spriječiti razvoj bolesti protektivnim fungicidom. Pa, to je i razumljivo, jer se taj fungicid nalazi samo na površini poprskanih organa, ne zalazi u unutrašnjost organa loze, a GLJIVA JE JUČER POBJEGLA U TKIVO I U NJEMU ĆE SE NESMETANO ŠIRITI, iako danas dakle samo 1 dan prekasno, obavimo prskanje. Ono će nam pružiti zaštitu samo protiv slijedeće zaraze dakle kad jučer ostvarena infekcija na lišću loze oblikuje novu generaciju spora (konidija). Iz izloženog je jasno da protektivni fungicid mora biti stavljen (deponiran) na organe loze prije nego što dođe do zaraze, dakle da moramo pratiti podatke antiperonosporne službe i na vrijeme staviti naslagu - mrlje protektivnog fungicida prije zaraze. Zaključak: kod tih se fungicida moramo držati rokova prskanja da lozu zaštitimo OD ZARAZE, A NE OD BOLESTI! Dalje, valja još nešto istaknuti: Nakon obavljenog prskanja, loza i DALJE RASTE, pa se tako na izbojima razviju novi listovi, a ONI NISU POPRSKANI. PA STOGA NISU NI ZAŠTIĆENI. ZATO se prskanja protektivnim fungicidima moraju ponavljati, da se i ti, novoizrasli listovi (i bobe) zaštite. Pa i na starim, poprskanim listovima, kiša postupno ispire naslagu fungicida, te ona sve slabije djeluje, napokon bude i tu preslaba i potrebno je prskanjem dati novu zaštitnu naslagu. Druga je stvar sa sistemičnim fungicidom. I njime poprskamo lozu, pa se zadrže kapi vode s fungicidom kao i kod onih prvih. Međutim, sad velik dio tog sistemičnog fungicida biva "upijen" od organa loze. dakle ulazi u unutrašnjost loze i tamo se postupno kolanjem sokova proširi u tkivo svih zelenih dijelova, šireći se pretežno i prvenstveno prema gore, dakle prema novoizraslim listovima. Tako se taj fungicid nalazi u samom tkivu, u stanicama, djelujući otrovno na hife odnosno micelij gljive peronospore u samom tkivu, pa on ugiba, gljiva se zatruje i prestaje rasti. TU JE, KAKO VIDIMO RIJEČ O LIJEČENJU BOLESTI, DAKLE, MI TOM SKUPINOM FUNGICIDA MOŽEMO ZAUSTAVITI RAZVOJ PERONOSPORE KOJA JE VEĆ U LISTU. Stoga, dogodi li se da je zaraza ostvarena, posebno ako je ostvarena u nešto jačoj mjeri (a to može biti već u drugoj generaciji peronospore), potrebno je intervenirati sistemičnim fungicidom. On će, uništivši unutrašnji micelij gljive, ne samo zaustaviti bolest u listu nego tada neće biti ni fruktifikacije, gljiva dakle neće - jer je uginula - stvarati nove konidije (odnosno zoospore u njima), pa nema novih zaraza. Osim toga, veći ili manji dio (ovi-sno o pojedinom sistemičnom fungicidu) i sistemičnog fungicida OSTAJE na površini organa loze i tako je štiti i od zaraze, dakle djeluje kao i protektivni fungicidi. S obzirom na to da se veći dio istog nalazi u organima loze, nema ispiranja kišom. Valja reći da se i sistemični fungicidi postupno u unutrašnjosti loze razgrađuju, a dio koji je zaostao na površini također se ispere. Ipak, razmaci između 2 prskanja kod sistemičnih su fungicida veći. U prosjeku, ali to svake godine znatno varira kod prskanja protektivnim računa se kao prosječan razmak 8-10 dana, a kod sistemičnih fungicida 10-14 dana. Što sad, dakle, odabrati nakon ovih razjašnjenja? Po našem mišljenju, a to smo se već uvjerili u praksi kad još nije bilo sistemičnih fungicida, dobrim rasporedom prskanja može se postići sigurna zaštita i protektivnim fungicidima. Ipak, kako nikad nismo sigurni neće li nam peronospora "pobjeći", dobro je da svaki vinogradar ima sistemične fungicide (i upotrebljava ih) koje će kao sigurne moći u tom slučaju primijeniti kombinirajući i mijenjajući jednom fungicid iz jedne a zatim iz druge skupine. Još jedno objašnjenje: često nas vinogradari pitaju zašto se u tim sistemičnim fungicidima nalazi ili bakreni fungicid ili koji protektivni organski. Tomu je, u osnovi, razlog što gljiva uzročnik peronospore može u nekim slučajevima dosta brzo postati otporna na sistemični fungicid, pa dodatak to usporava odnosno sprečava. Tako je i s ostalim gljivama i one brzo postaju, jedne brzo druge sporije, otporne na sistemične fungicide. To nije tako čest slučaj s protektivnim fungicidima.