Uvod u zaštitu vinograda

Uvod u zaštitu vinograda

Da bi vinogradar mogao uspješno zaštititi svoj vinograd od mnogobrojnih bolesti i štetnika koje ga ugrožavaju (od zimskog mirovanja pa sve do berbe), mora prije svega poznavati osnove biologije, tj. načina života i uvjeta za razvoj bolesti i štetnika vinove loze, uvjete pod kojima se neka bolest ili štetnik razvija, a isto tako razvojne faze (fenofaze) razvoja vinove loze, kad treba poduzeti preventivne mjere zaštite. Prema Mileru utvrđeno je, da su preduvjeti za razvoj peronospore slijedeći: da u dva dana padne najmanje 11 litara kiše na 1 m2, zatim da je srednja dnevna temperatura zraka iznad 11° C, temperatura tla najmanje 8° C, te da je tlo dovoljno vlažno, listovi loze ovlaženi kapima vode najmanje 4 do 6 sati, da u vinogradu ima zrelih zoospora, a listovi da su do 4 cm promjera (puči otvorene). Napominjemo da su to osnovni pokazatelji; na osnovi kojih ANTI-PERONOSPORNA SLUŽBA najavljuje vinogradarima kad su nastupili uvjeti za prvu primarnu zarazu, te do kojega ROKA moraju provesti prvo prskanje.

Optimalna temperatura za razvoj peronospore je između 20 i 25°C, a iznad 30°C i ispod 6°C, gljiva Plasmopara viticola, uzročnik peronospore, se ne razvija. Isto tako treba znati da se peronospora mora suzbijati preventivno, prije nego što gljiva prodre kroz puči u list. Doduše, neki sistemični fungicidi mogu zaustaviti širenje patogena, ako se na vrijeme poduzme zaštita. Kurativno se još donekle može liječiti Pepelnica, ali je sigurnija preventivna zaštita, koja se mora obaviti prije cvatnje, odnosno prije nego što bobice počinju pucati i budu prašne od spora gljivice (Uncinula necator). Prema tome, da bismo pravovremeno spriječili klijanje spora gljivice uzročnika peronospore treba fungicid na vrijeme nanijeti na lozu. Anorganske i organske (klasične fungicide) koje primjenjujemo u zaštiti vinograda (NEORAM WG, DITHANE DG NeoTec, DITHANE M-45, MANKONOR 80 WP, COSAVET DF, FOLPAN 80 WDG, MERPAN 80 WDG i dr.) ubrajamo u skupinu tzv. protektivnih, odnosno preventivnih fungicida. Oni trebaju "ubiti" sporu tako da ona ne može inficirati organe loze. Ti fungicidi nemaju nikakvo kurativno djelovanje, tj. oni ne liječe bolest koja je već u razvoju u biljci. Osobina je preventivnih fungicida da ostaju na površini tretiranoga (prskanog) organa biljke. Prema tome, ako nismo pravovremeno deponirali odgovarajući fungicid, gljiva će se u organu biljke nesmetano razvijati i čak fruktificirati, tj. izbaciti nove spore kojom se zaraza dalje prenosi na nezaražene organe vinove loze (cvijet, mladice, lišće i bobice). Važno je da vinogradar dobro poznaje način djelovanja pojedinih fungicida, insekticida, akaricida, botriticida. Treba poznavati stručnu terminologiju, jer nemali broj vinogradara pogrešno smatra da je KARENCA vrijeme trajanja nekog pesticida. Zatim treba razlikovati pojmove koncentracija, dozacija, jer tu se dosta griješi pa izostane djelovanje nekog pesticida ili ono izazove palež (fitotoksičnost). Nakon uvođenja motornih prskalica, taj problem je sve češći.
Što znači alkalično (lužnato)?

Vrlo je važno znati, jer ako u uputama proizvođača pesticida piše da se neki preparat može međusobno miješati s nekim drugim pesticidom (ista kemijska reakcija), onda se to upozorenje mora poštivati. Zbog nepoznavanja biologije uzročnika bolesti crvenog paleža (Pseudopeziea trahefila), uzgajači hibridne loze smatraju da je do paleža lišća došlo što su pretjerali u koncentraciji odnosno dozaciji preparata, a nisu svjesni da su zakasnili preventivnim prskanjem. Ono se mora provesti prije cvatnje, odnosno mnogo ranije nego što se obično započinje zaštitom protiv peronospore.
Bordoška juha u zaštiti

Više od 100 godina prošlo je od primjene bordoške juhe u zaštiti vinove loze, a da još dan-danas mnogi ne znaju koliko gašenoga ili hidratiziranog vapna treba dodati na 1 kg galice a da ona bude neutralne reakcije. Da bi bordoška juha bila neutralne reakcije, što znači ni kisele - ni alkalične (lužnate) reakcije, treba na 1 kg plave galice dodati 1,2 kg do 1,3 kg gašenog vapna ili 0,55 kg hidratiziranog vapna ili 0,40 kg živog vapna. Najsigurnije je upotrijebiti tvornički gotovu bordošku juhu ili reakciju bordoške juhe provjeriti lakmus papirićem (crvenim ili bijelim).
Da li za prvo prskanje vinograda valja upotrijebiti bordošku juhu ili gotove tvorničke preparate?

Nema razlike u fungicidnom djelovanju između klasične bordoške juhe i tvornički proizvedene bordoške juhe. Ako se treba odlučiti između bordoške juhe i tvorničkih preparata na bazi bakrenog oksiklorida, kao što je NEORAM WG i slični preparati, tada dajemo prednost preparatima na bazi bakrenog oksiklorida, zato što se oni mogu miješati s većinom insekticida i fungicida, namijenjenih istovremenoj zaštiti protiv pepelnice i botritisa, a bordoškoj juhi možemo dodati samo močivi sumpor - COSAVET DF ili dr. Često vinogradari neopravdano i posve pogrešno smatraju da danas modra galica više nije ono što je nekad bila. Takvo mišljenje proizlazi iz činjenice da mnogi tvorničku čistoću galice zamjenjuju za postotak čistog bakra. Sve to treba znati. Bez pretenzija da bilo koga posebno reklamiramo, objektivnosti radi, kao i radi boljeg informiranja vinogradara,, moramo navesti dobre i loše strane sredstava na bazi bakra, bilo da je riječ o bordoškoj juhi ili sredstvima na bazi bakrenog oksiklorida ili njenim kombinacijama s organskim fungicidima. Nakon što je Francuz A. Millardet otkrio djelovanje bordoške juhe za, gljivicu uzročnika peronospore (Plasmopara viticola) spašeni su vinogradi Evrope. Zahvaljujući galici, suzbijena je i crna pjegavost (fomopsis-eskorioza). Ona je danas ponovo u "ofenzivi" kao i prije 100 godina, a sve zbog toga što su organski i sistemični fungicidi potisnuli bakrena sredstva.

Loše strane sredstava na bazi bakra

U vlažnoj i hladnoj klimi srednjoevropskih zemalja izazivaju fitotoksičnost (paleži lišća). Ne smijemo zamijeniti za crvenu paleži, koju izaziva gljivica Pseudopeziza trahefila. Bakrena sredstva do neke mjere izazivaju šok na organe vinove loze koji se očituju u privremenom kratkom zastoju vegetacije. Bordoška juha ne podnosi miješanje s većinom ostalih pesticida, osim močivog sumpora (COSAVET DF). S druge strane, dobre osobine jesu: teže se ispire, pospješuje dozrijevanje rozgve. a pokožica bobica očvrsne, pa je manje podložna napadu botritisa i oidiuma.
Prednosti organskih fungicida

Oni ne šokiraju, ne usporavaju proljetni rast, mogu se miješati (kombinirati) s nizom drugih fungicida na bazi bakra i sumpora, što pojednostavnjuje i pojeftinjuje zaštitu vinograda. To su preparati DITHANE DG NeoTec, DITHANE M-45, MANKONOR 80 WP kao i sistemični fungicidi kao što su ALONSO, GALBEN C, FANTIC F, FANTIC M. Kod upotrebe sistemičnih fungicida ne smijemo pretjerivati, bez obzira na to što oni djeluju (do 14 dana) i kiša ih ne ispire, jer možemo postići suprotan efekt, da oni jednog dana ne budu fungicidno djelovali na gljivice uzročnike peronospore. Da se tako nešto ne dogodi, povremeno moramo upotrijebiti klasične preparate, više one na bazi bakra, jer se kod bakrenih preparata "rezistentnost" ne pojavljuje (barem dosad u prvih 100 godina upotrebe nije zabilježen ni jedan slučaj). Organski i sistemični fungicidi ako se pravilno primjenjuju ne izazivaju fitotoksičnost bilo da se radi o čistim organskim fungicidima ili u kombinaciji s bakrenim preparatima i ostalim pesticidima.
Nedostaci organskih fungicida

Lakše se ispiru, kraćeg su djelovanja (8 do 10 dana). Organi vinove loze postaju sve više osjetljivi na oidium, botritis, fomopsis, crvenog pauka, loza kasnije ili teže dozrijeva pa lakše pozebe, to više ako se često i jednostrano koriste. Upravo zbog navedenih dobrih i loših strana sredstava na bazi bakra, te isto tako organskih i sistemičnih fungicida, zaštita vinograda svodi se na "kompromisno rješenje", koje se sastoji u slijedećem: prskanja do cvatnje neka budu organski fungicidi (DITHANE DG NeoTec, DITHANE M-45, MANKONOR 80 WP, Folpan 80 WDG, Merpan 80 WDG) ili kombinacija sa sredstvima na bazi bakra (GALBEN C). Sistemične fungicide (ALONSO, GALBEN C, FANTIC F, FANTIC M) držati u rezervi, te ih upotrijebiti kad zbog naglog porasta loze u proljeće, vladaju nepovoljne vremenske prilike (česte kiše) te nismo u mogućnosti provoditi redovitu zaštitu (raskvašeno tlo, zauzeti sezonskim poslovima košnji i sušenju sijena, žetvi žitarica, godišnji odmori, veća udaljenost vinograda od mjesta stanovanja, "vikendaši"). Sistemični fungicidi pružaju zaštitu oko 10-12 dana a da ih kiša ne ispire.

Umjesto klasične bordoške juhe pred cvatnju treba preferirati sredstva na bazi spomenutoga bakrenog oksiklorida, jer se isti mogu kombinirati odnosno miješati s botriticidima (sredstvima protiv bortitisa, tj. truleži cvata i grozda) te insekticidima protiv štetnika (crvenog pauka, grožđanih moljaca i dr.). To su insekticidi RUNNER 240 SC, SUMIALFA 5 FL i dr. Uz navedene pesticide mogu se dodati i pesticidi protiv oidiuma odnosno erisificidi, kao što je COSAVET DF, CRYSTAL, KARATHANE GOLD 350 EC, SABITHANE, SYSTHANE, DOMARK 40 ME i dr. U objavljenom programu zaštite bilja naveli smo najpoznatije i najčešće korištene fungicide i insekticide, pa njihov redoslijed ne treba shvatiti kao da smo namjerno "istaknuli" njihov redoslijed prema njihovoj vrijednosti odnosno efikasnosti. To ne bi bilo korektno, to više što je poznato da su pesticidi koji imaju dozvolu da se prodaju u našim fitoapotekama prethodno ispitani i svi pokazuju dobro djelovanje. Poneki imaju nešto širi spektar djelovanja dulju ili kraću karencu. Za pun uspjeh u zaštiti bilja nije dovoljno imati samo odgovarajući pesticid, već ga treba znati na vrijeme i stručno primijeniti (aplicirati), respektirajući navedene upute proizvođača pesticida. Pesticidima kojima je prošao rok upotrebe, ne treba se koristiti dok se naknadno ne utvrdi njihova ispravnost. U interesu našeg zdravlja i zdravlja domaćih životinja treba se striktno pridržavati uputa, proizvođača pesticida u pogledu karence, mjerama zaštite pri radu s otrovima, načinu čuvanja - uskladištenja i uništenja ostataka pesticida. Ne dozvoliti pristup, odnosno da pesticidi ne dođu u ruke maloljetne djece. Vinogradi koji se nalaze uz ratarske površine često stradavaju od herbicida koji se upotrebljavaju u zaštiti žitarica i krmnog bilja. Prema Zakonu o zaštitu čovjekove okolice, svaki građanin je dužan paziti da nestručnim i nepažljivim postupkom ne ugrozi floru i faunu, potoke, rijeke i more. Cilj zaštite bilja jest da s jedinice površine proizvedeno što više zdrave hrane za ishranu ljudi i domaćih životinja, ali da ona bude zdrava, i da bismo zdravije živjeli.