Vinogradarstvo

Trenutno sam u fazi razmisljanja, priprema za sadnju novog vinograda na prolece 2010. Pretragom po internetu sam nasao dosta kvalitetnih sajtova ali se samo neki izdvajaju svojim kvalitetom.

http://www.vinogradarstvo.com/
http://www.bilikum.hr/
http://www.sveovinu.com/
http://www.vivis.org.rs/
http://www.poljoprivreda.info/?oid=5/
http://www.vinogradi.co.rs/
http://www.vino.aplus.rs/
http://www.krizevci.net/vinograd/
http://www.vvm.co.rs/index.php/
http://vinarstvo.blogspot.com/

Ovde prenosim kvalitetne tekstove koji su objavljeni na ovim sajtovima, trudicu se da pored dodam spisak jos kvalitetnih linkova koji se mogu naci na internetu.

Pretrazite internet mrezu prilagodjenim pretrazivacem za vinogradarstvo

Прилагођена претрага

25.5.09

Sušica cvata i grozdića vinove loze

Sušica cvata i grozdića vinove loze

Opis:
Bolest napada cvat i mlade grozdiće, zatim mladice, a osim toga, česta je na peteljki listova, dok se na plojci rijetko pojavljuje. Cvjetovi posmeđe i otpadaju, te na čokotu ostaje visiti samo suha peteljkovina. Kod djelomične zaraze cvata javljaju se smeđe do ljubičastosmeđe produljene pjege koje se često u sredini uzdužno raspuknu, a dio cvata iznad pjega se osuši. Na bobicama. se bolest razvija odmah čim se formiraju. One pocrne i postanu tvrde. Kasnije se zaraza bobica ne javlja. Zaraza je utvrđena na velikom broju sorti vinove loze. Na mladicama se zaraza prepoznaje po smeđim do ljubičastosmeđim dugoljastim pjegama koje zahvate mladicu u dužini 1-10 cm, već prema jačini zaraze. Karakteristično je da se mladica u središtu pjege uzdužno raspukne. Ukoliko se rezidbom zaražena rozgva ne ukloni, izbija iz nje mladica koja se osuši, jer se gljiva iz rozgve proširi na bazi mladice koja na ovom mjestu posmeđi. Češća je zaraza cvata nego mladica, odnosno rozgve. Na plojki listova javljaju se male okrugle smeđe pjege, dok su simptomi na peteljci isti kao i na peteljkovini cvata. Kod zaraze peteljke lista, obično se osuši jedna polovina plojke.

Štetnost:
Sušica cvata i grozdića vinove loze prvi puta detektirana je, kod nas, poslije 1949. godine, iako je sigurno postojala i ranije. U Hrvatskoj je raširena po cijeloj Istri, otoku Krku, Hrv. Zagorju, a u manjoj mjeri u Slavoniji i okolici Bjelovara. Nanosi velike štete jer uzrokuje sušenje cvata i mladih grozdića. Zabilježeni su slučajevi da uništi i do 80% cvata. Vlaga pogoduje zarazi, ali nanosi ozbiljne štete i u manje vlažnim godinama.

Biologija:
Gljiva prezimi na zaraženim dijelovima loze u vidu piknida i micelija. Piknospore sa zaraženih dijelova inficiraju cvat i mladicu. u proljeće. Miceliji koji prezimi u zaraženoj rozgvi prelazi direktno u mladice. U toku vegetacije javljaju se također piknide sa sporama (i to u ovom slučaju tipa Phoma) na zaraženim dijelovima kojima se zaraza širi dalje.

Mjere suzbijanja:
Rezidbom treba ukloniti zaraženu rozgu, a u tijeku vegetacije treba ukloniti i sve zaražene dijelove tj. cvat, grozdiće i mladice; te ih spaliti. Potrebna su najmanje dva prskanja prije cvatnje i to bakrenim pripravcima. Prilikom prskanja treba poprskati cijeli čokot kao i sve zelene dijelove. Samo u slučaju jake zaraze na rozgvi, korisno je odmah, nakon kratkog reza, izvršiti i jedno prskanje pripravkom NEORAM WG.

Нема коментара:

Постави коментар