Vinogradarstvo

Trenutno sam u fazi razmisljanja, priprema za sadnju novog vinograda na prolece 2010. Pretragom po internetu sam nasao dosta kvalitetnih sajtova ali se samo neki izdvajaju svojim kvalitetom.

http://www.vinogradarstvo.com/
http://www.bilikum.hr/
http://www.sveovinu.com/
http://www.vivis.org.rs/
http://www.poljoprivreda.info/?oid=5/
http://www.vinogradi.co.rs/
http://www.vino.aplus.rs/
http://www.krizevci.net/vinograd/
http://www.vvm.co.rs/index.php/
http://vinarstvo.blogspot.com/

Ovde prenosim kvalitetne tekstove koji su objavljeni na ovim sajtovima, trudicu se da pored dodam spisak jos kvalitetnih linkova koji se mogu naci na internetu.

Pretrazite internet mrezu prilagodjenim pretrazivacem za vinogradarstvo

Прилагођена претрага

26.5.09

Lozina grinja - uzročnik akarinoze



Lozina grinja - uzročnik akarinoze



Opis: Lozine grinje Phyllocoptes vitis Nal. i Epitrimerus vitis Nal. iz porodice Phyllocoptidae (uzročnik akarinoze) slične su lozinoj grinji Eriophyes vitis Nal. iz porodice Eriophyidae (uzročnik erinoze), a razlikuju se morfološki od ostalih paučnjaka, uglavnom, po tome što imaju samo 2 para nogu (zato se ova grupa zove Tetrapodilia). Tijelo je podijeljeno na glavo-pršnjak i zadak. Na zatku se nalaze 2 čekinje. Lozina grinja je vrlo sitna životinja (dugačka svega 0,6 mm, a široka 0,03 mm); duguljastog, crvolikog oblika i bijele je boje. Ove dvije vrste grinja međusobno su vrlo slične, a od porodice Eriophyidae se razlikuju samo po tome što imaju jaču segmentaciju na trbušnoj strani zatka, dok Eriophyidae imaju jednako segmentiran zadak.

Štetnost: Akarinozu vinove loze najčešće izazivaju ove dvije vrste grinja koje obično dolaze zajedno i uzrokuju skraćivanje internodija. Pored toga listovi ostaju mali, zakržljali, požute i ako se gledaju prema svjetlu imaju zvjezdaste žute pjege. Kod nas skraćivanje internodija i žućenje lišća izaziva još i crveni pauk, a slične simptome mogu izazvati i neki drugi faktori (infektivna degeneracija loze, biljno-hranidbeni, uzgojni i drugi momenti). Ove su vrste općenito mnogo štetnije od lozine grinje (Eriophyes), jer napadnuti izbojci ne donose plod, ne stvara se plodno drvo, a kod višegodišnjih napada čokoti se postepeno suše.

Biologija: Žive slobodno na listu, a prezimljuju pod korom čokota na prijelazu starog drva u novo. Tokom ljeta daju 4-5 generacija.

Mjere suzbijanja: Ako su čokoti bili napadnuti prethodne godine, preporučuje se poslije rezidbe, a prije izbijanja izbojaka, premazivanje mjesta gdje prezimljuju grinje. Osim toga preporuča se prskanje čokota sumpornim ili uljno-organofosfornim sredstvima. Prethodno treba staru koru sastrugati. U proljeće, prije cvatnje, prska se sumpornim sredstvima ili uljnim sredstvima, primjerice ekološki prihvatljivim pripravkom PRIMA EC ili selektivnim akaricidima.

Нема коментара:

Постави коментар