Siva plijesan vinove loze (Botrytis cinerea)

Siva plijesan vinove loze (Botrytis cinerea)

Opis:

Bolest se pojavljuje naročito pred berbu, izazivajući sivu trulež bobica odnosno čitavih grozdova. Može se pojaviti i ranije, no najopasniji je njezin napad u stadiju dozrijevanja grožđa. Na zaraženim bobicama pojavljuju se najprije smeđe pjege koje se povećavaju i zahvaćaju cijelu površinu bobice. Ukoliko je vrijeme suho, tada se takve bobice smežuraju i suše. Međutim, ako je vrijeme vlažno s mnogo oborina, na bobicama se pojavljuje pepeljasto siva navlaka, koja predstavlja konidiofore s konidijama koje šire zarazu s bobice na bobicu tako, da nam u roku nekoliko dana mogu zahvatiti cijeli grozd, odnosno sve grozdove na čokotu. Naročito brzo propadaju zbijeni grozdovi jer je na njima olakšan prijelaz zaraza. Zbog međusobnog potiskivanja bobica, tijekom rasta, dolazi ili do pucanja na mjestima gdje se peteljčice odvajaju od glavne peteljke ili do djelomičnog odvajanja bobica od peteljčica na kojima sjede, što olakšava zarazu. Do zaraze dolazi ako nakon duljeg sušnog perioda, padnu jače kiše jer čokot naglo povlači vodu, unutar bobica dolazi do jakog tlaka, uslijed čega dolazi do pucanja pokožice. Mjesta raspuknuća, bilo peteljčice od glavne peteljke ili bobica do peteljčice, raspucana pokožica kao i oštećenja (od moljca, osa ili tuče) na bobicama jesu ulazna vrata za napad parazita. Ukoliko je došlo do infekcije na mjestu odvajanja peteljčice. od glavne peteljke, tada, ako je vrijeme bilo suho i napad raniji, dio grozda ispod mjesta infekcije smežura i suši, a ako vremenske prilike pogoduju parazitu tada će u kratko vrijeme biti, zahvaćen cijeli grozd micelijem gljive.

Štetnost:

Siva plijesan grožđa (Botrytis) poznata je kao saprofit na različitim mrtvim i odumirajućim biljnim dijelovima a kao parazit dolazi na različite biljke i biljne organe (izbojke, listove, plodove itd.). Pošto se u prirodi nalazi posvuda u saprofitskoj, odnosno poluparazitskoj fazi, stvarajući obilje konidija, to uvijek postoji mogućnost da u povoljnim prilikama i pod određenim uvjetima kao parazit uzrokuje masovno oboljenje neke biljne vrste, nanoseći katkada i vrlo velike štete. Naročitu opasnost predstavlja za vinovu lozu i to za grožđe. Javlja se u svim vinogradima gdje može pod povoljnim uvjetima za njezin razvoj ne samo smanjili berbu u visokom postotku, već i utjecati na kvalitetu mošta odnosno vina. U pojedinim klimatskim predjelima (zap. Evropa), Botrytis cinerea dolazi pod imenom "plemenita plijesan" pošto svojim napadom poboljšava kvalitetu berbe izazivajući tzv. "plemenitu trulež" grožđa. Međutim u našim klimatskim prilikama, naročito u području plantažnih vinograda istočne Slavonije i Srijema, predstavlja glavni problem uzgoja vinove loze, odnosno primarni faktor koji smanjuje kvalitetu i kvantitetu berbe.

Biologija:

Tokom vegetacije zarazu šire konidije koje raznosi vjetar. Tijekom jeseni ili proljeća na sasušenoj rozgvi ili na otpalom lišću formiraju se sklerociji (crna tjelešca nepravilnog oblika veličine 1-3 mm). Na sklerocijima se u povoljnim uvjetima tijekom proljeća formiraju ili konidiofori s konidijama ili apoteciji. U prirodi je pojava apotecija rjeđa, te se razvojni ciklus odvija preko konidiskog stadija i sklerocija.

Mjere zaštite:

Prva faza infekcije su simptomi "zelene plijesni", kada propadaju peteljke, peteljčice i zelene bobe. Zelena plijesan se razvije na sljedeći način: gljivica Botrytis cinerea kao saprofit naseli se na ostatke odbačenih cvjetova (prašnici, kapice). Posebno se jako razvije u uvjetima slabog čišćenja grozdića (slab vjetar, kiša ili rosa), kad se "nahrani" ugljikohidratima iz ostatka cvjetova, ojača i uđe u zelenu bobicu, peteljku i peteljčicu.

Ulazak u zelenu bobicu može izazvati njeno propadanje (kao i petljki i peteljčica) i tu fazu zovemo "zelena plijesan". Često se ova faza ne zamjećuje, ili nije jako uočljiva. Gljivica se često pritaji 1-2 mjeseca i čeka početka zriobe bobica. Posljedica je pojava jake sive plijesni (truleži) u fazi šaranja i zriobe, kad gljivica dobije puno šećera u bobici, uz povoljne uvjete za razvoj (vlaga i toplina). Ovo je jedan od najznačajnijih načina razvoja sive plijesni.

Siva plijesan prodire u bobice kroz otvorene rane različitog porijekla (napad grožđanih moljaca, jak napad pepelnice-pucanje bobe, plitak korijen nakon jače kiše-pucanje bobe, jak vjetar, tuča, ose pred zriobu ...).

Osim što napada bobice i grozd te umanjuje kvalitetu grožđa i vina, gljiva za vlažna vremena može napasti i tek istjerale pupove, vrhove izboja i listove. Pup i dio izboja odumre, a list dobije smeđe pjege. Ipak ove štete nisu velike.
Veće su štete od napada na grozdiće u cvatnji, kada oni propadaju a uzrok je vinogradarima nepoznat.

Suzbijanje se provodi u četiri termina:

1. odmah nakon cvatnje
2. pred zatvaranje grozda
3. u šaranju ili omekšavanju boba
4. 3-4 tjedna pred berbu

Preparat Koncentracija [%] Količina Napomena
ALONSO
0,30-0,40 300-400 g odmah nakon cvatnje
FANTIC F
0,20-0,25 200-250 g odmah nakon cvatnje
PYRUS 400 SC
0,20-0,25 200-250 ml pred zatvaranje grozda, u šaranju i 3-4 tjedna pred berbu

Četiri prskanja sa kvalitetnim pripravcima osigurat će zdravo grožđe i u vrlo lošim godinama za vinogradare.

Važno je voditi računa i o sljedećem:
• saditi manje osjetljive sorti (sorte zbijenog grozda su osjetljivije)
• saditi vinograd okrenut u smjeru puhanja najčešćih vjetrova
• redovito suzbijati grožđane moljce
• za suzbijanje peronospore i crne pjegavosti primjenite fungicide prad cvatnju i nakon cvatnje koji dodatno djeluju i na sivu plijesan (ALONSO WP)
• potrebno je skidati lišće oko grozdova
• potrebno je uklanjati zaperke
• gnojidbu treba izbalansirati
• vinograd održavati čistim od korova