Vinogradarstvo

Trenutno sam u fazi razmisljanja, priprema za sadnju novog vinograda na prolece 2010. Pretragom po internetu sam nasao dosta kvalitetnih sajtova ali se samo neki izdvajaju svojim kvalitetom.

http://www.vinogradarstvo.com/
http://www.bilikum.hr/
http://www.sveovinu.com/
http://www.vivis.org.rs/
http://www.poljoprivreda.info/?oid=5/
http://www.vinogradi.co.rs/
http://www.vino.aplus.rs/
http://www.krizevci.net/vinograd/
http://www.vvm.co.rs/index.php/
http://vinarstvo.blogspot.com/

Ovde prenosim kvalitetne tekstove koji su objavljeni na ovim sajtovima, trudicu se da pored dodam spisak jos kvalitetnih linkova koji se mogu naci na internetu.

Pretrazite internet mrezu prilagodjenim pretrazivacem za vinogradarstvo

Прилагођена претрага

26.5.09

Lozina grinja - uzročnik erinoze




Lozina grinja - uzročnik erinoze

Opis:
Lozina grinja Eriophyes vitis Nal. iz porodice Eriophyidae (uzročnik erinoze) slične su lozinim grinjama Phyllocoptes vitis Nal. i Epitrimerus vitis Nal. iz porodice Phyllocoptidae (uzročnik akarinoze), a razlikuju se morfološki od ostalih paučnjaka, uglavnom, po tome što imaju samo 2 para nogu. Tijelo je podijeljeno na glavo-pršnjak i zadak. Na zatku se nalaze 2 čekinje. Lozina grinja je vrlo sitna životinja (dugačka svega 0,6 mm, a široka 0,03 mm); duguljastog, crvolikog oblika i bijele je boje. Ova vrste grinja imaju jednako segmentiran zadak dok lozine grinje iz porodice Phyllocoptidae imaju jaču segmentaciju na trbušnoj strani zatka.

Štetnost:
Lozina grinja uzrokuje na donjoj, rijetko na gornjoj, strani lista loze ispočetka bjelkaste, kasnije crvenkaste ili smeđe prstenaste udubine ili šiške (erinoza). Na suprotnoj strani list je obično ispupčen. U šiškama žive grinje i sišu sok. Podražajnim djelovanjem enzima što ga one izlučuju, u šiškama nastaje poseban pleter tkiva. U starijim pjegama nema više grinja. Općenito štete nisu velike, a u slučaju jačih napada lišće povene za vrijeme vrućine i otpadne, sadržaj šećera ostaje niži, a kod dugogodišnjih jakih napada može se javiti i skraćivanje izbojaka i metlasto korijenje. Osjetljivost sorti varira.

Biologija:
Grinje su relativno slabo proučen red člankonožaca. Eriophyidae se tokom ljeta razmnožavaju polaganjem jaja partenogenetskim putem, a na jesen, kada se javljaju mužjaci, spolnim putem. Tokom ljeta daju više generacija (najviše 6). Prezimljuju pod korom loze.

Mjere suzbijanja:
Koristiti isključivo preventivnu zaštitu u fenofazi pupa, uljnim sredstvima, primjerice PRIMA EC ili DUOPAK – PRIMA EC + NEORAM WG.

Нема коментара:

Постави коментар