Zaštitna vinove loze

Zaštitna vinove loze

U sledecim redovima bice navedene bolesti i preparati koji se koriste za zastitu vinove loze.

Hrušt (Melolontha melolontha)

Hrušt (Melolontha melolontha)

Ovih dana dobili smo zanimljiv upit na naš E-mail posjetiteljice naših stranica s Pelješca. Čitateljica pita - tražim odgovor na moj problem i nigdje ga ne mogu naći. Naime, na novo obrađenoj površini smo posadili vinovu lozu. Zemlja je bijela, nalazi se na Pelješcu. Loza se uglavnom primila no imamo problem. Svaki tjedan 2-3 loze se osuše a razlog je što im neki crv pojede korijen. Crv je bijeli i ima 2 zuba. Ne znamo što napraviti kako bi ga se riješili. Ukoliko nam možete preporučiti nekoga tko nam može riješiti problem, bili bi Vam puno zahvalni.

Po šturom opisu moglo bi se utvrditi da je riječ o polifagnom štetniku hruštu i to ličinkama - grčicama hrušta (Melolontha melolontha). Utvrđeno je da ličinke ovog štetnika napadaju korijen velikog broja kulturnih vrsta, između ostalog i vinove loze. Vrlo često rade štete u rasadnicima i mladim nasadima vinove loze.

Odrasli hruštovi (imago) javlja se potkraj travnja i ženka odlaže jaja u mekša tla. Iz jaja se razvija ličinka koja cijeli život provodi u tlu (2-3 godine). U prvoj godini razvoja ličinke čine manju štetu (manje su i treba im manje hrane), da bi u drugoj i na početku treće godine razvoja činile veliku štetu na korijenju prisutnih biljaka. Nakon kukuljenja, početkom 4. godine razvoja izlijeće mladi hrušt (imago). Jače oborine tijekom godine (ili niza godina) pospješuju masovnije napade ovog štetnika.


Suzbijanje:
Prilikom sadnje vinove loze preporučamo primjenu insekticida CALLIFOS 480 EC uz obavezno unošenje u tlo (inkorporacija). Isto tako, na manjim površinama može se izvršiti zalijevanje mladih trsova jednim od sredstava nabazi imidakloprida, npr. DALI SL u koncentraciji 0,2%.

Na kraju možemo ostaviti mogućnost, zbog oskudnih informacija, da se radi i o nekom drugom štetniku (neka od lozinih pipa), ali je princip zaštite i suzbijanja je isti.

Mjere za suzbijanje žutog grožđanog moljaca

Mjere za suzbijanje žutog grožđanog moljaca

• Provedite potrebne agrotehničke mjere kako bi poboljšali strujanje zraka u vinogradu
• Nabavite feromonske zamke radi praćenja leta mužjaka; (4-8 dana) nakon najvećeg ulova treba provesti zaštitu insekticidima

Insekticidi za suzbijanje žutog grožđanog moljaca

Preparat Koncentracija [%] Napomena
RUNNER 240 SC
0.03-0.05 regulator razvoja
SUMIALFA 5 FL
0,015-0.02 piretroid

Svojstva:

• Regulator razvoja ubraja se u biotehničke insekticide (ubrzava presvlačenje uz hipertrofiju epidermalnih stanica insekata). Pogodan za integriranu zaštitu.
• Piretroidi su sintetski insekticidi koji se koriste u vrlo malima dozama, što smanjuje onečišćenje okoliša; moguća brza pojava otpornosti štetnika (prskati najviše dva puta u toku vegetacije na istoj površini),

Napomene:

• Osim navedenih preparata mogu se koristiti i BEKER, CALLIFOS 480 EC, NURELLE D,..
• Pepeljasti moljac ima veliki broj prirodnih neprijatelja a među njima su naročito važne entomofagne gljivice (Isaria, Spicaria).
• na vrijeme (prije cvatnje) suzbijte prvu generaciju da smanjite potencijal napada druge generacije,
• tretiranje se obično kombinira sa prskanjem protiv peronospore i pepelnice,
• ako se moljci suzbijaju posebno, dovoljno je prskati "zonu grozdića".

Žuti grožđani moljac

Žuti grožđani moljac

Opis:
Leptir je dug oko 7 mm a u rasponu krila mjeri oko 15 mm. Glava, grudi i prednja krila su žuti, na krilima se vidi jasno omeđena, široka, tamna poprečna pruga. Zadnja krila su tamnosiva, trbuh siv. Gusjenica je ružičasta dok je mlada, kasnije obično bjeličasta ili malo zelenkasta i dosta troma. Glava i vratni štit su sjajno crni. Odrasla gusjenica velika je do 12 mm.

Štetnost: Žuti grožđani moljac pravi slične, ali daleko manje štete od pepeljastog moljca.

Biologija:
Žuti moljac živi na približno isti način kao pepeljasti, samo ima dvije jasnije određene generacije. Proljetna se obično javlja prije pepeljastog moljca. Leptiri lete noću i rado idu na svjetlost. Način oštećenja grozdova je isti kao u pepeljastog moljca. Ljetna generacija se javlja tijekom srpnja i kolovoza. I prezimljavanje je kao u pepeljastog moljca, samo čahurice su prljavo bijele, jer su u njih upredeni dijelovi raznih materija.

Mjere suzbijanja:
Zasada se cjelokupna borba protiv ovog štetnika sastoji u suzbijanju gusjenica raznim insekticidima. Obično se preporučuje praćenje leta leptira i polaganja jaja, da bi se odredili termini tretiranja. Za dobar uspjeh najvažnije je da se glavno suzbijanje gusjenica provede u proljeće. Cilj je suzbiti prvu generaciju moljaca (prije cvatnje) kako bi umanjili opasnost od napada druge (opasnije) generacije.

Mjere za suzbijanje pepeljastog grožđanog moljaca

Mjere za suzbijanje pepeljastog grožđanog moljaca

• Provedite potrebne agrotehničke mjere kako bi poboljšali strujanje zraka u vinogradu
• Nabavite feromonske zamke radi praćenja leta mužjaka; (4-8 dana) nakon najvećeg ulova treba provesti zaštitu insekticidima

Insekticidi za suzbijanje grožđanih moljaca (pepeljastog i žutog)

Preparat Koncentracija [%] Napomena
RUNNER 240 SC
0.03-0.05 regulator razvoja
SUMIALFA 5 FL
0,015-0.02 piretroid

Svojstva:

• OP je organofosforni insekticid kontaktnog i želučanog učinka,
• Piretroidi su sintetski insekticidi koji se koriste u vrlo malima dozama, što smanjuje onečišćenje okoliša; moguća brza pojava otpornosti štetnika (prskati najviše dva puta u toku vegetacije na istoj površini),
• Naturaliti su najnovija grupa insekticida (derivati mikroorganizama), ekološki vrlo prihvatljivi i u nekim zemljama imaju dozvolu za primjenu u ekološkoj proizvodnji,
• Inhibitor hitinaze ubraja se u biotehničke insekticide (štetnik nakon izlaganja pripravku ne stvara hitin, pa ličinka ne prelazi u naredni stadij razvoja već ugiba).

Napomene:

• Osim navedenih preparata mogu se koristiti i BEKER, CALLIFOS 480 EC, NURELLE D,..
• Pepeljasti moljac ima veliki broj prirodnih neprijatelja a među njima su naročito važne entomofagne gljivice (Isaria, Spicaria).
• na vrijeme (prije cvatnje) suzbijte prvu generaciju da smanjite potencijal napada druge generacije,
• tretiranje se obično kombinira sa prskanjem protiv peronospore i pepelnice,
• ako se moljci suzbijaju posebno, dovoljno je prskati "zonu grozdića".

Pepeljasti grožđani moljac (Lobesia botrana)

Pepeljasti grožđani moljac (Lobesia botrana)

Opis:
Leptir je svjetlosivog tijela, 5-6 mm dug, raspon krila 11-13 mm. Prednja krila su pepeljastosiva, sa svjetlijim i tamnijim šarama, a zadnja su svjetlo-siva s tamnijom obrubom. Gusjenica je obično zelenkasta ili žućkasta, sa tamnožuto glavom i leđnim štitom. Duž leđa i bokova vide se 4 reda malih bradavica sa dlačicama. Vrlo je živa, okretna, i uznemirena baca se unazad vijugajući tijelom ili ispreda paučinastu nit i visi na njoj. Kukuljica je tamnozelenkasta, 5-7 mm duga, sa 8 kukastih čekinja na kraju trbuha. I ona jako reagira na dodir.


Štetnost:
Pepeljasti grožđani moljac zajedno sa žutim grožđani moljcem napada grožđe u našim vinogradima. Žuti je poznat od davnina, a pepeljasti se počeo javljati kao pravi štetnik tek početkom ovog stoljeća, proširio se svuda i štetnošću je daleko nadmašio prvog. Oba moljca žive na sličan način i nanose sličnu štetu. Dok je žuti moljac štetnik hladnijih i vlažnijih podneblja, pepeljasti voli toplija i sušnija, u kojima je potisnuo žutog moljca i važniji je od njega u našoj zemlji. Pepeljasti moljac je povremeni-periodički štetnik kod nas. Naglo se javlja, godinu-dvije a rjeđe tri, i naglo, sam od sebe, iščezava. Jačina napada i veličina štete zavisi od meteoroloških prilika. U pojedinim godinama i 50-70% berbe biva uništeno od ovog štetnika. Gusjenice moljca mogu se naći i u plodovima masline, kupine, maline, ribiza, gloga itd.

Biologija:
Moljac prezimljuje kao kukuljica u čistoj bijeloj čahurici, najčešće ispod kore čokota, u pukotinama pritaka i kolaca, u prostorijama gdje se grožđe prerađuje, te iste treba tijekom zime od njih očistiti. Godišnje ima 3 generacije, a izuzetno toplih godina i 4, ali one su uvijek izmješane, te se u grozdovima od proljeća do jeseni sreću obično gusjenice raznih veličina. Leptiri proljetne generacije počinju se javljati prije cvjetanja lože i njihov se let produžuje, prema godinama, i kroz tri, četiri tjedna. Ako su mnogobrojni, roje se u večernji, a rijeđe u jutarnji suton, inače miruju u lišću a uznemireni imaju krivudav, izlomljen let. Oplođene ženke polažu ljuskasta, svijetložućkasta, oko 0,6 mm velika jaja na začete grozdiće i njihove drške. Gusjenice se najprije uvlače u cvjetove i izjedaju ih. Poslije cvatnje zapredaju gnijezda obavijajući pređom bobice kojima se hrane. "Paučina" u grozdovima je prvi jasan znak prisustva štetnika i čitavi dijelovi grozda mogu biti uništeni. Za 3-4 tjedna gusjenice odrastu do 11 mm te tokom lipnja i srpnja zapredaju u raznim zaklonima svilaste bijele čahurice u kojima se pretvaraju u kukuljice i leptire ljetne generacije. Tada ženke polažu jaja naročito na bobice grozda, a gusjenice žive u njima i dok ne izrastu, unište ih nekoliko, a tada se ponovno zakukulje i daju leptire jesenje generacije. I oni polažu jaja na grozdove koji počinju dozrijevati, a gusjenice žive u bobicama ili između njih, ako je jako vlažno. Načete ili potpuno izjedene bobe pri suhom vremenu sasuše se i šteta ne mora biti velika.. Ako naiđe period kiše, stalne vlage i svježine, oštećena zrna trule, napada ih plijesan, a naročito Botrytis cinerea, i cjelokupna berba može biti za kratko vrijeme uništena. Odrasle gusjenice ujesen traže bolje zaklone, pretvaraju se u svojim čahuricama u kukuljice i iduće godine daju leptire često, već jedan dio ljetnih gusjenica odlazi na zimovanje.

Mjere suzbijanja:
Zasada se cjelokupna borba protiv ovog štetnika sastoji u suzbijanju gusjenica raznim insekticidima. Obično se preporučuje praćenje leta leptira i polaganja jaja, da bi se odredili termini tretiranja. Za dobar uspjeh najvažnije je da se glavno suzbijanje gusjenica provede u proljeće. Cilj je suzbiti prvu generaciju moljaca (prije cvatnje) kako bi umanjili opasnost od napada druge (opasnije) generacije.

Cigaraš (Byctiscus betulae)

Cigaraš (Byctiscus betulae)

Cigaraš (Byctisus betulae) je štetnik koji spada u skupinu kornjaša (pipa) s dugim rilom, vrlo živih boja tijela (zelena, plava ili bakrenocrvena, metalnog sjaja), koji nanosi štetu, kako na vinovoj lozi, tako i na kruškama. Prisutnost štetnika lako se uočava po tipičnom uvijanju lišća u oblik cigare. Unutar svakog tuljca (cigare) nalaze se jaja ili ličinke cigaraša. Duljina odrasle pipe je 6-9 mm. Ličinka je bijela, bez nogu, a naraste do 6 mm.

Cigaraši se pojavljuju u travnju i svibnju, te prave veće štete kada pupovi počinju bubriti. Tada ispijaju pupove sa svojim rilom, te ako su prisutni u većem broju mogu počiniti veće štete, budući obično ispijaju veći broj pupova na čokotu na koji se popnu. Kada se pupovi otvore i loza prolista nagrizaju peteljku lista, zbog čega list vene, tako da ga ženka cigaraša može nogama smotati u tuljac (cigaru). Unutar te cigare odlaže dva do tri jaja. Jedna ženka može smotati 20-30 cigara. Ličinke žive unutar cigare gdje se i hrane, a na završetku razvoja odlaze u tlo gdje se kukulje. Dakle ovaj štetnik ima jednu generaciju godišnje.

Suzbijanje ovog štetnika potrebno je vršiti i prije nego se pupovi otvore, jer najveće štete radi prilikom bubrenja i otvaranja pupova. Budući da je doista sitan, i prilagodljiv bojom svoga tijela mladom izboju na čokotu, teško ga je uočiti, te obično primijetimo da je prisuta tek kad nam ošteti (ispije) pupove na određenom čokotu. Stoga je preporučljivo stalno prisustvo u vinogradu kako bi na vrijeme intervenirali. Naime on tijekom dana bude skriven ispod trsa, iza grude zemlje, a noću se penje na trs i oštećuje pupove. Neki agronomi preporučuju obilazak vinograda noću, s baterijama, i pretraživanje čokota, te odstranjivanje pipa koje uspijemo otkriti. Naravno to se preporuča u manjim nasadima. Preporuča se i tretiranje insekticidima. Tretiranje je najbolje vršiti predvečerje, ako znamo da su pipe najaktivnije noću, jer tada pipe naiđu na svježe sredstvo. Moramo naglasiti, da ova tretiranja, na daju zadovoljavajuće rezultate, pa se danas sve više koriste insekticidi u granulama, koji se posiju oko trsa, čiji su pupovi oštećeni, ali efikasnost i ovog načina zaštite je upitna. Najsigurniji način zaštite je redovito obilaziti vinograd i kupiti ''cigare'' koje pronađemo, te ih odstranjujemo iz vinograda i spaljujemo, ili ih razmotavamo i uništavamo jajašca ili ličinke, kako bi sljedeće godine imali manji napad pipa.

Opis:
Tijelo ove pipe je zelenozlatne boje i sjajno. Mužjaci imaju na prednjem dijelu prsišta, sa svake strane, po jedan šiljak. Duljina tijela je 7-8 mm.

Štetnost:
Cigaraš je štetnik koji pričinja štete u vinogradima i voćnjacima (naročito na kruškama) na taj način što njegova ženka pravi poznate cigare od lišća, a nagriza i pupove i lišće.

Biologija:
Kornaši se javljaju u proljeće, a ženke odlažu jaja u cigare od lišća u kojima se dalje razvijaju ličinke. Kad se cigara osuši, ona otpadne te se u njoj na zemlji dalje razvijaju ličinke koje se kukulje u zemlji, a kornjaši izlaze, uglavnom, idućeg proljeća.

Mjere suzbijanja:
S obzirom da je dosta „jakih“ insekticida zadnjih godina zabranjeno preporučujemo upotrebu piretroida, kao što je SUMIALFA 5 FL u konc. 0.015 do 0.02, odnosno 1.5 do 2 dl/ha.