Zaključak
Nažalost kod nas je proizvodnja stolnog grožđa izrazito slabo zastupljena. Čak se prije u bivšoj državi uzgajalo više stolnog grožđa nego danas. Danas ne znam da li netko uopće i ima kakvu plantažu kod nas jer se većina toga uzgajala u ondašnjim kombinatima koji danas ili slabo funkcioniraju ili uopće ne. To je i prilično skupa proizvodnja sa puno potrebnog znanja i posla.
Kod nas je uzgoj stolnog grožđa moguć jedino na obali i otocima, i to dakako uz navodnjavanje što je negdje velik problem.
U sjevernim područjima nije moguće uzgajanje, čak i na najboljim položajima osim za eksperimentalnu primjenu i za kućne potrebe.
Bilo je prije nekih pokušaja u Iloku, s Italijom , ali jedna jaka zima ili slabi mraz u proljeće uništi cijeli višegodišnji trud. Isto tako upitno je i dozrijevanje zbog kasnih mrazeva.
Osim toga kod nas je još uvijek jeftinije uvesti iz susjedne nam Italije koje i prije dozrijeva.
U proizvodnji najveći proizvođači u Europi su Italija, Španjolska, Grčka te još neke mediteranske zemlje. U svijetu su najveći proizvođači SAD (Kalifornija, Oregon), te zemlje južne polutke (Čile, Argentina, Južnoafrička Republika, Australija i Novi Zeland) koje nam omogućuju konzumaciju grožđa cijele godine.
Popis literature :
1. Dr. N. Fazinić ; Suvremeno Vinogradarstvo, Zagreb, 1971.
2. Dr. P. Cindrić; Ampelografija, Beograd, 1980.
3. www.ipm.ucdavis; University of California
4. www.ams.usda.gov
5. www.nelsmark.com
6. www.mcaratan.com
7. www.qagroup.com.au
8. www.keanyproduce.com
9. Večernji list; 23.VIII.2001, Zagreb
ps. www.vinogradarstvo.com
16.6.09
PRIMA - Nova stolna sorta
PRIMA - Nova stolna sorta
Nova rana stolna sorta grožđa, nastala je križanjem između sorti Lival x Cardinal. Dosta bujnog rasta i dobre rodnosti. Grozd je velik, težine do 500 g, srednje zbijen, cilindričnog oblika. Bobica je blago ovalna, debela 5 g, tamno plave boje sa pepeljastom maškom, okus je dobar.
Kao izvanredno rana sorta koja zori krajem srpnja je odlikuje izvanredna veličina grozda i bobice.
Naš rasadnik vinove loze pripremi sadnice svih stolnih sorti za sadnju na jesen, jer ta način sadnje ili dosađivanja, donosi i rod godino ranije, posebno ako kod sadnje upotrebimo AGROGEL i PLANTELA brikete za start, bolju i bržu rast sa višegodišnjim djelovanjem
ORA - Nova stolna sorta
ORA - Nova stolna sorta
Nova rana stolna sorta grožđa nastala je križanjem između sorti Cinsaut x Perl de Chaba x Cardinal. Dosta je prinosna sorta, grozd je krupan ima do 400 g cilindrične forme sa krilom.
Bobica je okrugla krupna 4,5 g žuto zelene boje pokožice. U punoj zrelosti nakupi oko 14% šećera ima i dosta dobro transportno izdrživost. Sazrijeva krajem srpnja (jula).
Nova rana stolna sorta grožđa nastala je križanjem između sorti Cinsaut x Perl de Chaba x Cardinal. Dosta je prinosna sorta, grozd je krupan ima do 400 g cilindrične forme sa krilom.
Bobica je okrugla krupna 4,5 g žuto zelene boje pokožice. U punoj zrelosti nakupi oko 14% šećera ima i dosta dobro transportno izdrživost. Sazrijeva krajem srpnja (jula).
Plemenka crvena
Plemenka crvena
Stara stolna sorta grožđa, koja je zastupljena u svim područjima tako vinogorja, kako u ravnicama uspijeva u brajdama, pergolama.
Sinonimi: Žlahtnina rdeča, Rdeči španjol, Šasla crvena, Gutedel roter, Chasselas rouge, Chasselas rosso, Chasseles red … i dr.
Porijeklo sorte, kod nas je došla iz Francuske.
Čokot srednje bujan, grozd osrednje veličine, valjkastog oblika, rastresit, masa grozda varira od 120 – 200 g, prinosna sorta. Bobice srednje veličine izjednačene, okrugle, meso bobice sočno, kožica tanka i odporna, ljubičasto crvene boje. Ova sorta je zastupljena u svima vinogradarskima rajonima i na okučnicama, na nizke temperature je izuzetno odporna.
Rezidba mješovita, lukovi - lucnji (šparoni), orezuju se na 8 oka, mogu se uzgajat i u kordonskom obliku (kordonac).
Najpogodnija su joj propustna, duboka i toplija zemljišta, vrlo pogodna su i pjeskovita zemljišta.
Plemenka crvena sazrijeva u prvoj epohi kraj 8. početak 9. mjeseca i drži na lozi (trsu) izuzetno dugo, ne prezorjeva.
Grožđe sadrži 18- 20 % šećera i 6–7 % ukupnih kiselina. Grožde ove sorte je pogodno kao zobatica u svježem stanju, a može se preraditi i u kvalitetno vino.
Plemenka bijela
Plemenka bijela
Stara stolna sorta grožđa, koja je zastupljena u svim područjima tako vinogorja, kako u ravnicama uspjeva u brajdama, pergolama.
Sinonimi: Žlahtnina bela, Beli španjol, Šasla bela, Ranka, Gutedel weisser, Chasselas de Fontaine-bleau,, Chasselas de Thomery, Chasselas dorato, doré…i dr.
Porijeklo sorte, kod nas je došla iz Francuske.
Čokot srednje bujan, grozd osrednje veličine, valjkastog oblika, rastresit, masa grozda varira od 120 – 200g, prinosna sorta. Bobice srednje veličine izjednačene, okrugle, meso bobice sočno, kožica tanka ali dodporna, žutozelene boje. Ova sorta je zastupljena u svima vinogradarskima rajonima i na okučnicama, na nizke temperature je izuzetno odporna.
Rezidba mješovita, lukovi - lucnji (šparoni) se orezuju na 8 oka, mogu se uzgajat i u kordonskom obliku (kordonac).
Najpogodnija su joj propusna, duboka i toplija zemljišta, vrlo pogodna su i pjeskovita zemljišta. Plemenka bijela sazrijeva u prvoj epohi kraj 8. početak 9. mjeseca i drži na lozi izuzetno dugo, ne prezorjeva.
Grožđe sadrži 18-20 % šećera i 6–7% ukupnih kiselina. Grožde ove sorte je pogodno kao zobatica u svježem stanju, a može se preraditi i u kvalitetno vino.
Sultanina bijela
Sultanina bijela
Stolna sorta grožđa bez koštica, vodeća sorta u svijetu za proizvodnju suhog grožđa.
Sinonimi: Sultanina bela, Kišmiš beli, Keshmich blanc, Sultanine blanche, Sultanina bianca, Thompson seedless…. i dr.
Porijeklo sorte, došla je kod nas iz Azije.
Važnije botaničke i fiziološke karakteristike – čokot jaki i veoma bujne rasti. Cvat funkcionalno hermafroditan. Zbog defekta u ženskome dijelu cvjeta ne dolazi do zamjetanja semenki, zato je bezsjemena sorta grožđa.
Bobice su sitne do srednje veličine, dugaljaste, pokožica debela, zelenožute boje.
Grozd je velik, često sa dva krilca – prigrozdoma, masa grozda varira od 250 – 450 – 800 g, ponekad se pojave grozdovi težine i preko 2 kg, koji dosegnu na rastavama kod nas u Sloveniji, najveću težinu među stolnim sortama grožđa, sultanina je prinosna sorta.
Rezidba mješovita, najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj.
Najpogodnija su propusna, duboka i topla zemljišta.
Sazrijeva prema kraju 9–og mjeseca, grožđe sadrži 20–24 % šećera i 6-8 % ukupnih kiselina. Tipična bezsjemena stolna sorta, zobatica, grožđe je ukusno za potrošnju u svežem stanju i dobro podnosi transport.
Stolne sorte grožđa - zobatice
Stolne sorte grožđa - zobatice
Stolne sorte grožđa koje zriju od kraja srpnja do prve dekade listopada, možemo imat na okućnici, ili u vinogradu, napravimo si brajdu ili odorinu, tako da imamo grožđe kroz cijelu sezonu.
Stolno grožđe u Hrvatskoj i okolnim državama nije često, jer se zobatice uvoze ili se pod njih prodaju vinske sorte. Upravo stoga, kao podsjetnik vinogradarima (i onima koji imaju trs ili brajdu, tendonu, pergolu, odnosno odrinu!) i potrošačima donosimo mali pregled kroz svu ljepotu i posve neiskorištenu ponudu zrelog, ukusnog i raznovrsnog grožđa od kraja srpnja do sredine listopada. Domaće stolno grožđe se može dobro prodati na tržnici, turističkim mjestima, na turističkih domaćinstvima, tako da se ponudi domaći proizvod. Dodatan je prihod za sve one koji imaju mogućnost proizvesti i prodati zobatice.
Čak je 19 sorati stolnog grožđa, od jako ranih koje zore već krajem srpnja, do kasnih koje zore za berbu do sredine listopada. Razdoblje sazrijevanja svake sorte uvjetovano je vremenskim prilikama, položajem, području sađenja, obloženosti pojedina trsa. Za opis smo odabrali najkvalitetnije sorte stolnog grožđa koje se mogu kao sadnice kupiti kod nas. Odlikuju se velikom rodnošću, težinom grozda, oblikom, veličinom i tvrdoćom bobice, te bojom i okusom. Četiri sorte zobatica su besjemene (bez koštica). To su sorte: PERLETTA, MATILDE, PERLON i SULTANINA. Ostale sorte zobatice razpoređene po vremenu zoridbe: JULSKI MUSKAT (BISER IZ ČABE), RADGONSKA RANINA, AURORA, KARDINAL, KRALJICA VINOGRADA, PLEMENKA BIJELA, PLEMENKA CRVENA, PANCE PRECOSE, MICHELLE PAGLIERI, MUSKAT HAMBURG, ALFONS LAVALE, REGINA (AFUS ALI), ITALIJA BIJELA. U ponudi trsnih cijepova imamo i osam na bolesti odporne sorte grožđa koje nije potrebno prskati.
Težina je grozda različita. Uzrok su tome razni čimbenici - cvatnja, obloženost trsa, vremenske prilike… Budući da su sve sorte bujna ili vrlo bujna rasta, primjerene su za dodatnu sadnju u vinograd. Od tih se sorata može napraviti brajda ili manji nasad pa imamo grožđe od sredine ljeta do kasne jeseni.
Stolne sorte grožđa koje zriju od kraja srpnja do prve dekade listopada, možemo imat na okućnici, ili u vinogradu, napravimo si brajdu ili odorinu, tako da imamo grožđe kroz cijelu sezonu.
Stolno grožđe u Hrvatskoj i okolnim državama nije često, jer se zobatice uvoze ili se pod njih prodaju vinske sorte. Upravo stoga, kao podsjetnik vinogradarima (i onima koji imaju trs ili brajdu, tendonu, pergolu, odnosno odrinu!) i potrošačima donosimo mali pregled kroz svu ljepotu i posve neiskorištenu ponudu zrelog, ukusnog i raznovrsnog grožđa od kraja srpnja do sredine listopada. Domaće stolno grožđe se može dobro prodati na tržnici, turističkim mjestima, na turističkih domaćinstvima, tako da se ponudi domaći proizvod. Dodatan je prihod za sve one koji imaju mogućnost proizvesti i prodati zobatice.
Čak je 19 sorati stolnog grožđa, od jako ranih koje zore već krajem srpnja, do kasnih koje zore za berbu do sredine listopada. Razdoblje sazrijevanja svake sorte uvjetovano je vremenskim prilikama, položajem, području sađenja, obloženosti pojedina trsa. Za opis smo odabrali najkvalitetnije sorte stolnog grožđa koje se mogu kao sadnice kupiti kod nas. Odlikuju se velikom rodnošću, težinom grozda, oblikom, veličinom i tvrdoćom bobice, te bojom i okusom. Četiri sorte zobatica su besjemene (bez koštica). To su sorte: PERLETTA, MATILDE, PERLON i SULTANINA. Ostale sorte zobatice razpoređene po vremenu zoridbe: JULSKI MUSKAT (BISER IZ ČABE), RADGONSKA RANINA, AURORA, KARDINAL, KRALJICA VINOGRADA, PLEMENKA BIJELA, PLEMENKA CRVENA, PANCE PRECOSE, MICHELLE PAGLIERI, MUSKAT HAMBURG, ALFONS LAVALE, REGINA (AFUS ALI), ITALIJA BIJELA. U ponudi trsnih cijepova imamo i osam na bolesti odporne sorte grožđa koje nije potrebno prskati.
Težina je grozda različita. Uzrok su tome razni čimbenici - cvatnja, obloženost trsa, vremenske prilike… Budući da su sve sorte bujna ili vrlo bujna rasta, primjerene su za dodatnu sadnju u vinograd. Od tih se sorata može napraviti brajda ili manji nasad pa imamo grožđe od sredine ljeta do kasne jeseni.
10.6.09
EMPEROR CRVENI
EMPEROR CRVENI
Botanička obilježja:
To je također sjemena sorta, duboko crvenih i velikih bobica, s jako rastresitim grozdom. Okus joj je pun i sličan dinji.
Korištenje i gospodarsko značenje:
Potječe iz 1863.g. Dostupna je na tržištu kao i Calmeria. Dozrijeva od listopada do studenog. U Europi je uzgajaju Italija i Španjolska, a u SAD-u Kalifornija.
Botanička obilježja:
To je također sjemena sorta, duboko crvenih i velikih bobica, s jako rastresitim grozdom. Okus joj je pun i sličan dinji.
Korištenje i gospodarsko značenje:
Potječe iz 1863.g. Dostupna je na tržištu kao i Calmeria. Dozrijeva od listopada do studenog. U Europi je uzgajaju Italija i Španjolska, a u SAD-u Kalifornija.
CALMERIA BIJELA
CALMERIA BIJELA
Botanička obilježja:
To je sjemena sorta, produženih svjetlozelenih i nježno oblikovanih bobica. Blagog je i slatkog okusa. Dozrijeva od listopada do studenog.
Korištenje i gospodarsko značenje:
Na tržištu se nalazi do siječnja. Dobro se čuva u hladnjačama, ali je osjetljiva na trips. Prvenstveno se uzgaja u toplijim zemljama. U Europi je ima u Italiji i Španjolskoj. Dosta se uzgaja u Kaliforniji.
Botanička obilježja:
To je sjemena sorta, produženih svjetlozelenih i nježno oblikovanih bobica. Blagog je i slatkog okusa. Dozrijeva od listopada do studenog.
Korištenje i gospodarsko značenje:
Na tržištu se nalazi do siječnja. Dobro se čuva u hladnjačama, ali je osjetljiva na trips. Prvenstveno se uzgaja u toplijim zemljama. U Europi je ima u Italiji i Španjolskoj. Dosta se uzgaja u Kaliforniji.
KRIVALJA BIJELA
KRIVALJA BIJELA
Sinonimi: Corinchon blanc, Pizzutello bianco, Krivača, Žirnjača
Porijeklo i rasprostranjenost :
Vjerojatno potječe iz Arabije. Rasprostranjena je u svim zemljama Mediterana, a kod nas u južnoj Dalmaciji i na srednjedalmatinskim otocima.
Botanička obilježja:
Vršci mladica rumenozelenkasti, goli i malo zavinuti. List srednji ili malen, okrugao, tro ili petodjelan s golim licem i malo pahuljastim naličjem. Grozd srednje velik do velik, srednjerastresit. Bobice velike, zašiljene i krive, zelenožute. Kožica tanka, meso gusto, neutralnog okusa, rast bujan.
Privredno-tehnološka obilježja:
Traži tople i zaklonjene položaje, te duboka, plodna i pjeskovita tla. Sklona osipanju u cvatnji, ako su nepovoljne vremenske prilike. Voli visoke uzgoje i srednje dugi ili kratki rez. Nije previše otporna na bolesti, rodnost joj je ovisna o oplodnji.
Korištenje i gospodarsko značenje:
Uzgoj joj je čak i u našim južnim krajevima ograničen isključivo uz najbolje i najtoplije položaje.
Sinonimi: Corinchon blanc, Pizzutello bianco, Krivača, Žirnjača
Porijeklo i rasprostranjenost :
Vjerojatno potječe iz Arabije. Rasprostranjena je u svim zemljama Mediterana, a kod nas u južnoj Dalmaciji i na srednjedalmatinskim otocima.
Botanička obilježja:
Vršci mladica rumenozelenkasti, goli i malo zavinuti. List srednji ili malen, okrugao, tro ili petodjelan s golim licem i malo pahuljastim naličjem. Grozd srednje velik do velik, srednjerastresit. Bobice velike, zašiljene i krive, zelenožute. Kožica tanka, meso gusto, neutralnog okusa, rast bujan.
Privredno-tehnološka obilježja:
Traži tople i zaklonjene položaje, te duboka, plodna i pjeskovita tla. Sklona osipanju u cvatnji, ako su nepovoljne vremenske prilike. Voli visoke uzgoje i srednje dugi ili kratki rez. Nije previše otporna na bolesti, rodnost joj je ovisna o oplodnji.
Korištenje i gospodarsko značenje:
Uzgoj joj je čak i u našim južnim krajevima ograničen isključivo uz najbolje i najtoplije položaje.
DRENAK CRVENI
DRENAK CRVENI
Sinonimi: Valandovski drenak, Strumički crveni parmak, Parmak červen
Porijeklo i rasprostranjenost:
Potječe iz Azije, a rasprostranjen je u zemljama oko Egejskog mora i u Mediteranu. Dosta se uzgaja u Makedoniji.
Botanička obilježja:
Vršci mladica zelenoružičasti, gusto pahuljasti. Cvijet funkcionalno ženski. List vrlo velik, širok, golog lica i vunastog naličja. Grozd velik, dugačak, zbit, valjkast ili čunjast. Bobica srednje velika, crvene ili ljubičaste boje, jajolike i na kraju zašiljene. Kožica čvrsta i debela, meso tvrdo i nesočno, rast vrlo bujan.
Privredno-tehnološka obilježja:
Traži tople i južne položaje te bogata tla. Cvatnja i oplodnja dosta nesigurna zbog ženskog cvijeta te zato traži mješoviti nasad. Voli dugi rez i visoki uzgoj. Dobra otpornost na bolesti.
Korištenje i gospodarsko značenje:
To je stolna sorta dobrih osobina kao što su lijep izgled grozda, dobra transportabilnost i čuvanje u hladnjač, ali i određenih mana s oplodnjom.
Sinonimi: Valandovski drenak, Strumički crveni parmak, Parmak červen
Porijeklo i rasprostranjenost:
Potječe iz Azije, a rasprostranjen je u zemljama oko Egejskog mora i u Mediteranu. Dosta se uzgaja u Makedoniji.
Botanička obilježja:
Vršci mladica zelenoružičasti, gusto pahuljasti. Cvijet funkcionalno ženski. List vrlo velik, širok, golog lica i vunastog naličja. Grozd velik, dugačak, zbit, valjkast ili čunjast. Bobica srednje velika, crvene ili ljubičaste boje, jajolike i na kraju zašiljene. Kožica čvrsta i debela, meso tvrdo i nesočno, rast vrlo bujan.
Privredno-tehnološka obilježja:
Traži tople i južne položaje te bogata tla. Cvatnja i oplodnja dosta nesigurna zbog ženskog cvijeta te zato traži mješoviti nasad. Voli dugi rez i visoki uzgoj. Dobra otpornost na bolesti.
Korištenje i gospodarsko značenje:
To je stolna sorta dobrih osobina kao što su lijep izgled grozda, dobra transportabilnost i čuvanje u hladnjač, ali i određenih mana s oplodnjom.
MUŠKAT ALEKSANDRIJSKI BIJELI
MUŠKAT ALEKSANDRIJSKI BIJELI
Sinonimi: Cibib muškatni, Zibibbo, Panse musque, Salamanna, Muscat of Aleksandria
Porijeklo i rasprostranjenost:
Potječe vjerojatno s Bliskog Istoka, a raširen je manje više u svim zemljama Mediterana te sjevernoj Kaliforniji i Južnoj Americi.
Botanička obilježja:
Vršci mladica zelene boje, malo vunasti. Cvijet dvospolan. List malen do srednjevelik, okrugao, tro ili petodjelan. Grozd velik do vrlo velik, rastresit, čunjast. Bobice velike, jajolike, žutozlatne boje. Kožica čvrsta, otporna; meso gusto, izrazito muškatnog okusa. Rast bujan.
Privredno-tehnološka obilježja:
Traži južna i vrlo topla podneblja uz propusna i bogata tla. U nepovoljnim uvjetima sklon osipanju. Prilagođuje se svim načinima uzgoja naročito povišenim i visokim. Traži kraći rez. Rodnost dobra. Dosta otporan na bolesti osim na pepelnicu.
Korištenje i gospodarsko značenje:
Stolna sorta visoke kvalitete, no koristi se vrlo uspješno za sušenje, a katkad i za popravak drugih vina zbog svoje vrlo izražene muškatne arome. Dobro podnosi transport. Proizvode vrlo visokih vrijednosti može dati samo u vrlo toplom podneblju.
Sinonimi: Cibib muškatni, Zibibbo, Panse musque, Salamanna, Muscat of Aleksandria
Porijeklo i rasprostranjenost:
Potječe vjerojatno s Bliskog Istoka, a raširen je manje više u svim zemljama Mediterana te sjevernoj Kaliforniji i Južnoj Americi.
Botanička obilježja:
Vršci mladica zelene boje, malo vunasti. Cvijet dvospolan. List malen do srednjevelik, okrugao, tro ili petodjelan. Grozd velik do vrlo velik, rastresit, čunjast. Bobice velike, jajolike, žutozlatne boje. Kožica čvrsta, otporna; meso gusto, izrazito muškatnog okusa. Rast bujan.
Privredno-tehnološka obilježja:
Traži južna i vrlo topla podneblja uz propusna i bogata tla. U nepovoljnim uvjetima sklon osipanju. Prilagođuje se svim načinima uzgoja naročito povišenim i visokim. Traži kraći rez. Rodnost dobra. Dosta otporan na bolesti osim na pepelnicu.
Korištenje i gospodarsko značenje:
Stolna sorta visoke kvalitete, no koristi se vrlo uspješno za sušenje, a katkad i za popravak drugih vina zbog svoje vrlo izražene muškatne arome. Dobro podnosi transport. Proizvode vrlo visokih vrijednosti može dati samo u vrlo toplom podneblju.
AFUS ALI BIJELI
AFUS ALI BIJELI
Sinonimi: Boldun, Regina, Mennavacca bianca, Pergolone, Dattier de Beyrouth, Rosaki, Aleppo, Carigradsko grožđe
Porijeklo i rasprostranjenost:
Potječe iz srednje Azije. Stara sorta, koja se danas dosta nalazi u zemljama Mediterana. U Italiji poznata pod imenom Regina i Mennavacca činila je gotovo 80% proizvodnje stolnog grožđa za izvoz. Ima je i kod nas u Dalmaciji.
Botanička obilježja:
Vršci mladica zeleni, katkad broncirani, malo pahuljasti. Cvijet dvospolan. List srednje velik, tro ili petodjelan, golog lica i naličja. Zreo grozd velik do vrlo velik, rastresit, čunjast i krilat. Bobice velike, često nejednake, zelenkastožute, opaljene sa sunčane strane, jajolike s otpornom kožicom. Meso gusto, neutralnog okusa. Rast vrlo jak.
Privredno-tehnološka obilježja:
Traži prisojne položaje i južna podneblja, te lakša i srednje bogata tla. Cvatnja i oplodnja normalna. Uzgajana u sjevernim područjima često se osipa, daje nejednake bobice i prekasno dozrijeva. Prilagođuje se na sve oblike uzgoja, iako najbolje uspijeva na pergolama. Traži dugi rez i srednja opterećenja. Rodnost vrlo dobra. Otpornost na smrzavice osrednja, na bolesti dobra, afinitet za podloge dobar.
Korištenje i gospodarsko značenje:
Izrazito stolna sorta za Mediteran, za sjeverna područja se ne preporučuje. Sadrži u sebi, kao rijetko koja stolna sorta, sjedinjena svojstva tražena za idealnu zobaticu. Dobro se čuva u hladnjači.
Sinonimi: Boldun, Regina, Mennavacca bianca, Pergolone, Dattier de Beyrouth, Rosaki, Aleppo, Carigradsko grožđe
Porijeklo i rasprostranjenost:
Potječe iz srednje Azije. Stara sorta, koja se danas dosta nalazi u zemljama Mediterana. U Italiji poznata pod imenom Regina i Mennavacca činila je gotovo 80% proizvodnje stolnog grožđa za izvoz. Ima je i kod nas u Dalmaciji.
Botanička obilježja:
Vršci mladica zeleni, katkad broncirani, malo pahuljasti. Cvijet dvospolan. List srednje velik, tro ili petodjelan, golog lica i naličja. Zreo grozd velik do vrlo velik, rastresit, čunjast i krilat. Bobice velike, često nejednake, zelenkastožute, opaljene sa sunčane strane, jajolike s otpornom kožicom. Meso gusto, neutralnog okusa. Rast vrlo jak.
Privredno-tehnološka obilježja:
Traži prisojne položaje i južna podneblja, te lakša i srednje bogata tla. Cvatnja i oplodnja normalna. Uzgajana u sjevernim područjima često se osipa, daje nejednake bobice i prekasno dozrijeva. Prilagođuje se na sve oblike uzgoja, iako najbolje uspijeva na pergolama. Traži dugi rez i srednja opterećenja. Rodnost vrlo dobra. Otpornost na smrzavice osrednja, na bolesti dobra, afinitet za podloge dobar.
Korištenje i gospodarsko značenje:
Izrazito stolna sorta za Mediteran, za sjeverna područja se ne preporučuje. Sadrži u sebi, kao rijetko koja stolna sorta, sjedinjena svojstva tražena za idealnu zobaticu. Dobro se čuva u hladnjači.
ITALIJA BIJELA
ITALIJA BIJELA
Sinonimi : Italia, Muškat Italija
Porijeklo i rasprostranjenost :
Dobio ju je A.Pirovano 1911.g. kao križanac Bicane x Muškat Hamburg. Raširena je naročito u Italiji, a širi se postupno i u ostale vinogradarske zemlje toplije klime.
Botanička obilježja:
Vršci mladica slabo crvenkasti. Cvijet dvospolan. List velik, petodjelan s golim licem i lagano vunastim naličjem. Zreo grozd velik do vrlo velik, valjkastočunjast, zbit, često sa sugrozdićem. Bobice vrlo velike, jajolike, zelenožute do tamnožute, sa sunčane strane brončaste, čvrsto spojene na stapčicu. Kožica otporna. Meso gusto, ugodnog lagano muškatnog okusa. Rast vrlo bujan.
Privredno-tehnološka obilježja:
Rano tjera. Zahtijeva tople i sunčane položaje te dosta plodno i propusno tlo. Cvatnja i oplodnja normalna. Dozrijeva krajem III razdoblja. Najviše voli visoke načine uzgoja, posebno pergole, te dugi rez rodnog drva sa srednjim opterećenjima. Rodnost joj je stalna i velika. Otpornost na smrzavice joj je slaba i osjetljiva je na pepelnicu. Pokazuje slab afinitet prema 5BB, jer plemka jače tjera od podloge; bolji su joj R. du Lot, 420A i R99.
Korištenje i gospodarsko značenje:
Izrazito stolna sorta visoke kvalitete. Za sjeverna područja nije prikladna, iako je i tamo ima, jer poslije jesenskih kiša podliježe Botrytisu i prekasno dozrijeva, a i ne podnosi smrzavice.
Sinonimi : Italia, Muškat Italija
Porijeklo i rasprostranjenost :
Dobio ju je A.Pirovano 1911.g. kao križanac Bicane x Muškat Hamburg. Raširena je naročito u Italiji, a širi se postupno i u ostale vinogradarske zemlje toplije klime.
Botanička obilježja:
Vršci mladica slabo crvenkasti. Cvijet dvospolan. List velik, petodjelan s golim licem i lagano vunastim naličjem. Zreo grozd velik do vrlo velik, valjkastočunjast, zbit, često sa sugrozdićem. Bobice vrlo velike, jajolike, zelenožute do tamnožute, sa sunčane strane brončaste, čvrsto spojene na stapčicu. Kožica otporna. Meso gusto, ugodnog lagano muškatnog okusa. Rast vrlo bujan.
Privredno-tehnološka obilježja:
Rano tjera. Zahtijeva tople i sunčane položaje te dosta plodno i propusno tlo. Cvatnja i oplodnja normalna. Dozrijeva krajem III razdoblja. Najviše voli visoke načine uzgoja, posebno pergole, te dugi rez rodnog drva sa srednjim opterećenjima. Rodnost joj je stalna i velika. Otpornost na smrzavice joj je slaba i osjetljiva je na pepelnicu. Pokazuje slab afinitet prema 5BB, jer plemka jače tjera od podloge; bolji su joj R. du Lot, 420A i R99.
Korištenje i gospodarsko značenje:
Izrazito stolna sorta visoke kvalitete. Za sjeverna područja nije prikladna, iako je i tamo ima, jer poslije jesenskih kiša podliježe Botrytisu i prekasno dozrijeva, a i ne podnosi smrzavice.
MUŠKAT D’ADDA CRNI
MUŠKAT D’ADDA CRNI
Sinonimi : Muscato d’Adda,
Porijeklo i rasprostranjenost:
Dobio ju je 1897.g. L. Pirovano iz sjemena Muškat Hamburga. Raširen je najviše u Italiji, a dolazi manje i u drugim zemljama umjerene klime.
Botanička obilježja:
Vršci mladica bijelovunasti. Cvijet dvospolan. List velik, vrlo širok, glatkog lica i lagano paučinastog naličja. Zreo grozd valjkasto čunjast, rastresit, često sa sugrozdićem. Bobice velike, okrugle ili lagano jajolike, crne boje. Kožica vrlo čvrsta. Meso gusto s laganim muškatnim okusom.
Privredno-tehnološka obilježja:
Prilagođuje se svim načinima uzgoja. Rodnost je dobra, kao i afinitet za podloge. Otpornost na bolesti vrlo dobra.Dozrijeva na kraju drugog razdoblja.
Korištenje i gospodarsko značenje:
Mnogi su mišljenja da ova sorta ima bolje karakteristike od Muškat Hamburga. To se naročito odnosi na jednoličniji i ljepši izgled grozda i bolji transport.U odnosu na Muškat Hamburg nema tako izraženu muškatnu aromu.
Sinonimi : Muscato d’Adda,
Porijeklo i rasprostranjenost:
Dobio ju je 1897.g. L. Pirovano iz sjemena Muškat Hamburga. Raširen je najviše u Italiji, a dolazi manje i u drugim zemljama umjerene klime.
Botanička obilježja:
Vršci mladica bijelovunasti. Cvijet dvospolan. List velik, vrlo širok, glatkog lica i lagano paučinastog naličja. Zreo grozd valjkasto čunjast, rastresit, često sa sugrozdićem. Bobice velike, okrugle ili lagano jajolike, crne boje. Kožica vrlo čvrsta. Meso gusto s laganim muškatnim okusom.
Privredno-tehnološka obilježja:
Prilagođuje se svim načinima uzgoja. Rodnost je dobra, kao i afinitet za podloge. Otpornost na bolesti vrlo dobra.Dozrijeva na kraju drugog razdoblja.
Korištenje i gospodarsko značenje:
Mnogi su mišljenja da ova sorta ima bolje karakteristike od Muškat Hamburga. To se naročito odnosi na jednoličniji i ljepši izgled grozda i bolji transport.U odnosu na Muškat Hamburg nema tako izraženu muškatnu aromu.
MUŠKAT HAMBURG CRNI
MUŠKAT HAMBURG CRNI
Sinonimi: Muscat de Hamburg, Moscato di Amburgo
Porijeklo i rasprostranjenost:
Potječe iz Engleske, gdje se uzgaja u staklenicima. Raširen manje više u svim vinogradarskim zemljama.
Botanička obilježja:
Vršci mladica su ružičaste boje ili broncirani, pahuljasti. Cvijet dvospolan. List srednje velik tro ili petodjelan, golog lica i naličja. Zreo grozd velik, čunjast, granat i rastresit. Bobice velike, plavoljubičaste boje često neujednačeno obojene, jajastog oblika s dosta tankom kožicom. Meso srednjegusto, finog muškatnog mirisa.
Privredno-tehnološka obilježja:
Traži prisojne položaje s lakšim i srednjebogatim tlima. Cvatnja i oplodnja normalna u povoljnim uvjetima, sklon osipanju. Zori u trećoj dekadi rujna. Prilagođuje se svim načinima uzgoja. Zahtijeva kraći rez rodnog drva i srednje opterećenje. Veća opterećenja i dugi rez imaju za posljedicu nejednolično dozrijevanje. Rodnost mu je osrednja do dobra. Otpornost na smrzavice i bolesti dobra. Afinitet za podloge dobar.
Korištenje i gospodarsko značenje :
Izrazito stolna sorta najviše kvalitete, koja i prerađena u vino može dati vrlo zadovoljavajuće proizvode, naročito zbog svog izrazito muškatnog mirisa i okusa. Kao nedostatak pripisuje mu se relativno loše podnašanje transporta, neredovita rodnost i neujednačeni izgled grozda, zbog toga i nema uvjeta za veliku proizvodnju.
Sinonimi: Muscat de Hamburg, Moscato di Amburgo
Porijeklo i rasprostranjenost:
Potječe iz Engleske, gdje se uzgaja u staklenicima. Raširen manje više u svim vinogradarskim zemljama.
Botanička obilježja:
Vršci mladica su ružičaste boje ili broncirani, pahuljasti. Cvijet dvospolan. List srednje velik tro ili petodjelan, golog lica i naličja. Zreo grozd velik, čunjast, granat i rastresit. Bobice velike, plavoljubičaste boje često neujednačeno obojene, jajastog oblika s dosta tankom kožicom. Meso srednjegusto, finog muškatnog mirisa.
Privredno-tehnološka obilježja:
Traži prisojne položaje s lakšim i srednjebogatim tlima. Cvatnja i oplodnja normalna u povoljnim uvjetima, sklon osipanju. Zori u trećoj dekadi rujna. Prilagođuje se svim načinima uzgoja. Zahtijeva kraći rez rodnog drva i srednje opterećenje. Veća opterećenja i dugi rez imaju za posljedicu nejednolično dozrijevanje. Rodnost mu je osrednja do dobra. Otpornost na smrzavice i bolesti dobra. Afinitet za podloge dobar.
Korištenje i gospodarsko značenje :
Izrazito stolna sorta najviše kvalitete, koja i prerađena u vino može dati vrlo zadovoljavajuće proizvode, naročito zbog svog izrazito muškatnog mirisa i okusa. Kao nedostatak pripisuje mu se relativno loše podnašanje transporta, neredovita rodnost i neujednačeni izgled grozda, zbog toga i nema uvjeta za veliku proizvodnju.
ALPHONSE LAVALLÉE CRNI
ALPHONSE LAVALLÉE CRNI
Sinonimi : Ribier, Royal
Porijeklo i rasprostranjenost :
Potječe iz Francuske, gdje je i najviše raširen. Dobiven je iz sjemena nekontrolirane hibridizacije po jednom rasadničaru u Orleansu oko 1860.g. Dosta je zastupljen u staklenicima Engleske i Belgije. Prilično je poznat i u Italiji, a ima ga i kod nas na jugu gdje daje dobre rezultate.
Botanička obilježja:
Vršci mladica bjelkastovunasti s crvenim zubićima. Mlado lišće paučinasto, žutobjelkasto, broncirano, naličje bijelo vunasto. Odraslo lišće vrlo veliko. Cvijet dvospolan. Zreo grozd velik do vrlo velik, valjkastočunjast, dug, lagano krilat i rastresit. Bobice velike, okrugle tamnoplave boje, jednolično obojene. Zbog jako izraženog maška odaje sivu nijansu. Meso gusto, rast bujan.
Privredno-tehnološka obilježja:
Nije osobito izbirljiv na položaj. Voli plodnija, propusna tla. Cvatnja i oplodnja normalna. Dozrijeva u razdoblju berbe. Prilagođuje se na sve načine uzgoja. Najprikladnija mu je kraća rezidba rodnog drva uz srednja opterećenja. Rodnost je obilna. Otpornost na gljivične bolesti osrednja, osjetljiv je na pepelnicu. Osobito dobar afinitet na podlogama R99 i 161-49C, loš na 41B.
Korištenje i gospodarsko značenje:
Zbog svojeg neobično lijepog izgleda i kvalitete proizvoda ova je sorta našla svoje mjesto u mnogim zemljama. Značaj joj je umanjen što dozrijeva u vrijeme kad dozrijevaju mnoge druge sorte. U Kaliforniji se uzgaja pod imenom Ribier, a sudjelovao je i u stvaranju Cardinala.
Sinonimi : Ribier, Royal
Porijeklo i rasprostranjenost :
Potječe iz Francuske, gdje je i najviše raširen. Dobiven je iz sjemena nekontrolirane hibridizacije po jednom rasadničaru u Orleansu oko 1860.g. Dosta je zastupljen u staklenicima Engleske i Belgije. Prilično je poznat i u Italiji, a ima ga i kod nas na jugu gdje daje dobre rezultate.
Botanička obilježja:
Vršci mladica bjelkastovunasti s crvenim zubićima. Mlado lišće paučinasto, žutobjelkasto, broncirano, naličje bijelo vunasto. Odraslo lišće vrlo veliko. Cvijet dvospolan. Zreo grozd velik do vrlo velik, valjkastočunjast, dug, lagano krilat i rastresit. Bobice velike, okrugle tamnoplave boje, jednolično obojene. Zbog jako izraženog maška odaje sivu nijansu. Meso gusto, rast bujan.
Privredno-tehnološka obilježja:
Nije osobito izbirljiv na položaj. Voli plodnija, propusna tla. Cvatnja i oplodnja normalna. Dozrijeva u razdoblju berbe. Prilagođuje se na sve načine uzgoja. Najprikladnija mu je kraća rezidba rodnog drva uz srednja opterećenja. Rodnost je obilna. Otpornost na gljivične bolesti osrednja, osjetljiv je na pepelnicu. Osobito dobar afinitet na podlogama R99 i 161-49C, loš na 41B.
Korištenje i gospodarsko značenje:
Zbog svojeg neobično lijepog izgleda i kvalitete proizvoda ova je sorta našla svoje mjesto u mnogim zemljama. Značaj joj je umanjen što dozrijeva u vrijeme kad dozrijevaju mnoge druge sorte. U Kaliforniji se uzgaja pod imenom Ribier, a sudjelovao je i u stvaranju Cardinala.
PANCE PRECOSE BIJELA
PANCE PRECOSE BIJELA
Sinonimi: Sicilien precose
Porijeklo i rasprostranjenost:
Potječe iz Francuske gdje je dosta rasprostranjena. Inače dolazi zastupana manje više u svim zemljama umjerene klime, posebno u Italiji. Vrlo stara sorta, općenito vrlo cijenjena.
Botanička obilježja:
Vršci mladica bijelo zeleni, lagano pahuljasti. Cvijet dvospolan. List srednje velik, golog lica i vunastog naličja. Zreo grozd srednje velik, krilat, valjkasto-čunjast, rastresit. Bobice dosta velike, lagano okrugle, žutozlatne boje. Meso gusto, bez posebnih aroma i dobrog okusa. Rast bujan.
Privredno-tehnološka obilježja:
Traži toplija podneblja i dobre položaje te propusna srednje bogata tla. Cvatnja i oplodnja normalna. Redovito rodi na zapercima. Dozrijeva u I razdoblju. Prikladna za različite načine uzgoja. U bogatijim tlima traži nešto dulju rezidbu rodnog drva, dok se u srednje bogatim tlima preporuča kraći rez sa dosta jakim opterećenjima. Rodnost joj je dosta velika i redovita. Otpornost na bolesti osrednja. Afinitet za podloge dobar. Vrlo dobro podnosi transport.
Korištenje i gospodarsko značenje :
Zbog svojih vrlo pozitivnih svojstava nadmašuje Plemenku bijelu u svakom pogledu, te ju je na mnogim mjestima u potpunosti potisnula. U zemljama velike proizvodnje stolnog grožđa zauzela je prilično vidno mjesto. Uzgajala se i kod nas.
Sinonimi: Sicilien precose
Porijeklo i rasprostranjenost:
Potječe iz Francuske gdje je dosta rasprostranjena. Inače dolazi zastupana manje više u svim zemljama umjerene klime, posebno u Italiji. Vrlo stara sorta, općenito vrlo cijenjena.
Botanička obilježja:
Vršci mladica bijelo zeleni, lagano pahuljasti. Cvijet dvospolan. List srednje velik, golog lica i vunastog naličja. Zreo grozd srednje velik, krilat, valjkasto-čunjast, rastresit. Bobice dosta velike, lagano okrugle, žutozlatne boje. Meso gusto, bez posebnih aroma i dobrog okusa. Rast bujan.
Privredno-tehnološka obilježja:
Traži toplija podneblja i dobre položaje te propusna srednje bogata tla. Cvatnja i oplodnja normalna. Redovito rodi na zapercima. Dozrijeva u I razdoblju. Prikladna za različite načine uzgoja. U bogatijim tlima traži nešto dulju rezidbu rodnog drva, dok se u srednje bogatim tlima preporuča kraći rez sa dosta jakim opterećenjima. Rodnost joj je dosta velika i redovita. Otpornost na bolesti osrednja. Afinitet za podloge dobar. Vrlo dobro podnosi transport.
Korištenje i gospodarsko značenje :
Zbog svojih vrlo pozitivnih svojstava nadmašuje Plemenku bijelu u svakom pogledu, te ju je na mnogim mjestima u potpunosti potisnula. U zemljama velike proizvodnje stolnog grožđa zauzela je prilično vidno mjesto. Uzgajala se i kod nas.
PERLON
PERLON
Botanička obilježja:
Bujna rasta, besjmena. Grozd je jako velik (800g), sličan piramidi s izrazitim prigrozdima. Bobica je debela, jajolika.jako hruskava, mesnata, crvenkastoljubičaste boje, neutralna okusa. Dozrijeva krajem treće dekade kolovoza.
Botanička obilježja:
Bujna rasta, besjmena. Grozd je jako velik (800g), sličan piramidi s izrazitim prigrozdima. Bobica je debela, jajolika.jako hruskava, mesnata, crvenkastoljubičaste boje, neutralna okusa. Dozrijeva krajem treće dekade kolovoza.
KRALJICA VINOGRADA BIJELA
KRALJICA VINOGRADA BIJELA
Sinonimi:
Regina dei vigneti, Reine des vignes, Muskat Szölöskertek Kiralynöje fehér
Porijeklo i rasprostranjenost:
Potječe iz Mađarske, 1916. križanac Afus Ali x Čabski biser. Selekcionar je G. Mathiasz. Rasprostranjena je u mnogim evropskim zemljama, naročito Italiji.
Botanička obilježja:
Vršci mladica svjetlosmeđi. Cvijet dvospolan. List srednje velik, okruglast, tro i petodjelan, golog lica i naličja. Zreo grozd velik, uglavnom rahli, granat, često sa sugrozdićem. Zrela bobica velika, žutozlatne boje, jajolika s debelom kožicom. Meso srednjegusto, laganog muškatnog okusa. Rast bujan.
Privredno-tehnološka obilježja:
Srednjevisoki uzgoj joj je najprikladniji. Traži kratki rez rodnog drva i jedino u takvom slučaju daje proizvode visoke vrijednosti. Rodnost dobra, ali ne redovna. Slaba otpornost na smrzavice i na bolesti.Afinitet prema podlogama dobar. Transport podnosi osrednje.
Korištenje i gospodarsko značenje:
Izrazito stolna sorta, koja je zbog ranog dozrijevanja i visoke kvalitete proizvoda zauzela prilično vidno mjesto, naročito u zemljama toplije klime. U našim sjevernim područjima pripisivale su joj se svojstva koja ne posjeduje, naročito ona koja se odnose na veću rodnost, otpornost na bolesti i bolji transport.
Sinonimi:
Regina dei vigneti, Reine des vignes, Muskat Szölöskertek Kiralynöje fehér
Porijeklo i rasprostranjenost:
Potječe iz Mađarske, 1916. križanac Afus Ali x Čabski biser. Selekcionar je G. Mathiasz. Rasprostranjena je u mnogim evropskim zemljama, naročito Italiji.
Botanička obilježja:
Vršci mladica svjetlosmeđi. Cvijet dvospolan. List srednje velik, okruglast, tro i petodjelan, golog lica i naličja. Zreo grozd velik, uglavnom rahli, granat, često sa sugrozdićem. Zrela bobica velika, žutozlatne boje, jajolika s debelom kožicom. Meso srednjegusto, laganog muškatnog okusa. Rast bujan.
Privredno-tehnološka obilježja:
Srednjevisoki uzgoj joj je najprikladniji. Traži kratki rez rodnog drva i jedino u takvom slučaju daje proizvode visoke vrijednosti. Rodnost dobra, ali ne redovna. Slaba otpornost na smrzavice i na bolesti.Afinitet prema podlogama dobar. Transport podnosi osrednje.
Korištenje i gospodarsko značenje:
Izrazito stolna sorta, koja je zbog ranog dozrijevanja i visoke kvalitete proizvoda zauzela prilično vidno mjesto, naročito u zemljama toplije klime. U našim sjevernim područjima pripisivale su joj se svojstva koja ne posjeduje, naročito ona koja se odnose na veću rodnost, otpornost na bolesti i bolji transport.
RED GLOBE CRVENI
RED GLOBE CRVENI
Porijeklo i rasprostranjenost:
Selekcioniran 1980. radom Harolda Olmoa na Kalifornia UC Davis, iz Emperora crvenog.
Botanička obilježja:
To je sjemeno grožđe s treperavim osvježavajućim i slatkim okusom. Poznato je po tome što ima najveće bobice od svih poznatih stolnih sorata, veličine šljive.
Korištenje i gospodarsko značenje:
Na tržištu ga se može nabaviti od kolovoza do siječnja. Dozrijeva od kolovoza do studenog. Zbog svojih izuzetnih osobina ima odlične marketinške efekte. Do ranih devedesetih godina bilo je popularno na Dalekom Istoku, i Aziji, gdje ljudi vole krupnije voće, a odnedavno se širi dosta brzo na američkom tržištu, unatoč tome što ima sjemenke.
Porijeklo i rasprostranjenost:
Selekcioniran 1980. radom Harolda Olmoa na Kalifornia UC Davis, iz Emperora crvenog.
Botanička obilježja:
To je sjemeno grožđe s treperavim osvježavajućim i slatkim okusom. Poznato je po tome što ima najveće bobice od svih poznatih stolnih sorata, veličine šljive.
Korištenje i gospodarsko značenje:
Na tržištu ga se može nabaviti od kolovoza do siječnja. Dozrijeva od kolovoza do studenog. Zbog svojih izuzetnih osobina ima odlične marketinške efekte. Do ranih devedesetih godina bilo je popularno na Dalekom Istoku, i Aziji, gdje ljudi vole krupnije voće, a odnedavno se širi dosta brzo na američkom tržištu, unatoč tome što ima sjemenke.
THOMPSON SEEDLESS BIJELI
THOMPSON SEEDLESS BIJELI
Porijeklo i rasprostranjenost:
Stara sorta imenovana po engleskom farmeru koji se doselio u Kaliforniju 1870. Thompson je našao jedan čudni trs koji daje ukusno, zelenkasto, besjemeno grožđe. Kasnije se ispostavilo da je to hibrid Sultanine.
Botanička obilježja:
Grožđe je svjetlozeleno, četvrtastog oblika, dugačko, krupno, rastresito i slatkog okusa. Besjemena sorta. Korištenje i gospodarsko značenje: Prema američkim izvorima sorta je dostupna na tržištu od sredine srpnja do sredine rujna. To je njihova sorta broj 1, najčešće uzgajana među svim ostalim sortama.
Porijeklo i rasprostranjenost:
Stara sorta imenovana po engleskom farmeru koji se doselio u Kaliforniju 1870. Thompson je našao jedan čudni trs koji daje ukusno, zelenkasto, besjemeno grožđe. Kasnije se ispostavilo da je to hibrid Sultanine.
Botanička obilježja:
Grožđe je svjetlozeleno, četvrtastog oblika, dugačko, krupno, rastresito i slatkog okusa. Besjemena sorta. Korištenje i gospodarsko značenje: Prema američkim izvorima sorta je dostupna na tržištu od sredine srpnja do sredine rujna. To je njihova sorta broj 1, najčešće uzgajana među svim ostalim sortama.
MATILDE BIJELA
MATILDE BIJELA
Botanička obilježja:
Bujna rasta, besjemena, grozd je velik, oko 600 grama, cilindričan s prigrozdom. Bobice su debele i okrugle, blago produžene i hruskave. Izrazito žute do blagosmeđe boje, fine muškatne arome.
Privredno-tehnološka obilježja:
Dozrijeva krajem druge dekade kolovoza.Korištenje i gospodarsko značenje: Sorta popularna u Itali
Botanička obilježja:
Bujna rasta, besjemena, grozd je velik, oko 600 grama, cilindričan s prigrozdom. Bobice su debele i okrugle, blago produžene i hruskave. Izrazito žute do blagosmeđe boje, fine muškatne arome.
Privredno-tehnološka obilježja:
Dozrijeva krajem druge dekade kolovoza.Korištenje i gospodarsko značenje: Sorta popularna u Itali
CARDINAL CRVENI
CARDINAL CRVENI
Sinonimi: nema
Porijeklo i rasprostranjenost:
Dobiven u Fresnu (Kalifornia, SAD) po Snyderu 1939. križanjem Flame Tokaya i Ribiera (Alphonse Lavalée). Tamo je najviše i proširen. Ima ga dosta u Italiji (Puglia) i Francuskoj te i kod nas, posebno u južnim krajevima.
Botanička obilježja :
Vršci mladica zelenobrončani, malo zavinuti. Cvijet dvospolan. Odrasli list velik, petodjelan, golog lica i vunastog naličja. Zreo grozd velik (oko 500g.), rastresit, valjkasto-čunjast, krilat. Bobice velike, okrugle, crveno-ljubičaste boje, često nejednolično obojene, kožica čvrsta i debela. Meso gusto, finog okusa, jedva primjetljive muškatne arome.
Privredno-tehnološka obilježja:
Nije osobito osjetljiv na položaje, najbolje mu odgovaraju lakša, propusna tla s dosta hraniva s mogućnosti navodnjavanja. Cvatnja i oplodnja normalna. Dozrijeva sredinom kolovoza. Karakteristika te sorte je da joj se razdoblje zrenja produžava cijeli mjesec, a time dobiva kvalitetu i boju. Prilagođuje se svim načinima uzgoja, uključivo i visokom uzgoju, a jednako tako i rezu. Međutim zbog velike rodnosti, preporučljiv je kraći rez s manjim opterećenjem rodnog drva. Veća opterećenja imaju za posljedicu dobivanje produljenih i odviše rastresitih grozdova koji nemaju veliku tržišnu vrijednost. Tehnološke karakteristike ove sorte očituju se u malom sadržaju šećera i ukupnih kiselina, što omogućuje da se plasira na tržište prije njene pune zriobe. Otpornost na smrzavice slaba, ali se dobro regenerira. Rađa i na zapercima. Sklon je pucanju bobica pred zrenje u slučaju kišnog vremena. Osjetljiv na Botrytis, na druge bolesti osrednja. Srodnost s podlogama dobra, naročito prema Berlandieri x Rupestris.
Korištenje i gospodarsko značenje: Jedna od stolnih sorti s najvećim bobicama, velike rodnosti, odlične transportabilnosti, dugog vremena zrenja i privlačnog izgleda daje joj izuzetne tržišne mogućnosti svuda u svijetu gdje se grožđe uzgaja.
Sinonimi: nema
Porijeklo i rasprostranjenost:
Dobiven u Fresnu (Kalifornia, SAD) po Snyderu 1939. križanjem Flame Tokaya i Ribiera (Alphonse Lavalée). Tamo je najviše i proširen. Ima ga dosta u Italiji (Puglia) i Francuskoj te i kod nas, posebno u južnim krajevima.
Botanička obilježja :
Vršci mladica zelenobrončani, malo zavinuti. Cvijet dvospolan. Odrasli list velik, petodjelan, golog lica i vunastog naličja. Zreo grozd velik (oko 500g.), rastresit, valjkasto-čunjast, krilat. Bobice velike, okrugle, crveno-ljubičaste boje, često nejednolično obojene, kožica čvrsta i debela. Meso gusto, finog okusa, jedva primjetljive muškatne arome.
Privredno-tehnološka obilježja:
Nije osobito osjetljiv na položaje, najbolje mu odgovaraju lakša, propusna tla s dosta hraniva s mogućnosti navodnjavanja. Cvatnja i oplodnja normalna. Dozrijeva sredinom kolovoza. Karakteristika te sorte je da joj se razdoblje zrenja produžava cijeli mjesec, a time dobiva kvalitetu i boju. Prilagođuje se svim načinima uzgoja, uključivo i visokom uzgoju, a jednako tako i rezu. Međutim zbog velike rodnosti, preporučljiv je kraći rez s manjim opterećenjem rodnog drva. Veća opterećenja imaju za posljedicu dobivanje produljenih i odviše rastresitih grozdova koji nemaju veliku tržišnu vrijednost. Tehnološke karakteristike ove sorte očituju se u malom sadržaju šećera i ukupnih kiselina, što omogućuje da se plasira na tržište prije njene pune zriobe. Otpornost na smrzavice slaba, ali se dobro regenerira. Rađa i na zapercima. Sklon je pucanju bobica pred zrenje u slučaju kišnog vremena. Osjetljiv na Botrytis, na druge bolesti osrednja. Srodnost s podlogama dobra, naročito prema Berlandieri x Rupestris.
Korištenje i gospodarsko značenje: Jedna od stolnih sorti s najvećim bobicama, velike rodnosti, odlične transportabilnosti, dugog vremena zrenja i privlačnog izgleda daje joj izuzetne tržišne mogućnosti svuda u svijetu gdje se grožđe uzgaja.
4.6.09
FLAME SEEDLESS
FLAME SEEDLESS
Porijeklo i rasprostranjenost:
Križanac Thompsona, Cardinala i skupine stolnih besjemenih sorti.
Botanička obilježja:
Crvena besjemena sorta, bobice su hrskave teksture i muškatno slatkog okusa.
Privredno-tehnološka obilježja:
Dozrijeva krajem srpnja.
Korištenje i gospodarsko značenje: Najranija crvena sorta, popularna u Kaliforniji gdje se većinom i uzgaja.
Porijeklo i rasprostranjenost:
Križanac Thompsona, Cardinala i skupine stolnih besjemenih sorti.
Botanička obilježja:
Crvena besjemena sorta, bobice su hrskave teksture i muškatno slatkog okusa.
Privredno-tehnološka obilježja:
Dozrijeva krajem srpnja.
Korištenje i gospodarsko značenje: Najranija crvena sorta, popularna u Kaliforniji gdje se većinom i uzgaja.
PERLETTE BIJELA
PERLETTE BIJELA
Porijeklo i rasprostranjenost:
Selekcionirana 1936. a u proizvodnji od 1940.g. kao križanac Kraljice vinograda i Sultanine bijele.
Botanička obilježja:
Grozd je ovalna oblika, oko 300g, bobica je okrugla, bez koštica, mesnata, sitnija, zelenkastožute boje, izrazito muškatne arome.
Privredno-tehnološka obilježja:
Dozrijeva krajem srpnja ili početkom kolovoza.
Korištenje i gospodarsko značenje:
To je najranija besjemena sorta, naročito popularna u Kaliforniji i SAD-u. Uzgaja se i u Italiji gdje je i selekcionirana. Sudjelovala je također i u stvaranju nekih novijih sorti grožđa. Bujna je rasta i obilne rodnosti.
Porijeklo i rasprostranjenost:
Selekcionirana 1936. a u proizvodnji od 1940.g. kao križanac Kraljice vinograda i Sultanine bijele.
Botanička obilježja:
Grozd je ovalna oblika, oko 300g, bobica je okrugla, bez koštica, mesnata, sitnija, zelenkastožute boje, izrazito muškatne arome.
Privredno-tehnološka obilježja:
Dozrijeva krajem srpnja ili početkom kolovoza.
Korištenje i gospodarsko značenje:
To je najranija besjemena sorta, naročito popularna u Kaliforniji i SAD-u. Uzgaja se i u Italiji gdje je i selekcionirana. Sudjelovala je također i u stvaranju nekih novijih sorti grožđa. Bujna je rasta i obilne rodnosti.
PRIMUS BIJELI
PRIMUS BIJELI
Sinonimi: I.P.7
Porijeklo i rasprostranjenost: K
rižanac A. Pirovana iz 1901. g. dobiven hibridizacijom Madelaine Royale žuta x Ferdinand de Lesseps bijeli.
Botanička obilježja:
Vršci mladica zeleni. Cvijet dvospolan. Zreo grozd srednje velik, rastresit, čunjast.Bobice srednje velike, okrugle, žutozlatne boje. Kožica srednje čvrsta. Meso gusto, nesočno, lagano muškatnog okusa. Rast srednje bujan.
Privredno-tehnološka obilježja:
Traži tople položaje da bi što ranije dozrio te propusna, lakša, ali dosta bogata tla. Cvatnja i oplodnja normalna. Dozrijeva nekoliko dana prije Čabskog bisera.
Korištenje i gospodarsko značenje:
Prikladan za različite načine uzgoja. Najbolje mu odgovara kratki rez rodnog drva, iako podnosi i dulji, ali onda kasnije dozrijeva. Rodnost dobra, kao i otpornost na gljivične bolesti. Afinitet prema podlogama također dobar.
Sinonimi: I.P.7
Porijeklo i rasprostranjenost: K
rižanac A. Pirovana iz 1901. g. dobiven hibridizacijom Madelaine Royale žuta x Ferdinand de Lesseps bijeli.
Botanička obilježja:
Vršci mladica zeleni. Cvijet dvospolan. Zreo grozd srednje velik, rastresit, čunjast.Bobice srednje velike, okrugle, žutozlatne boje. Kožica srednje čvrsta. Meso gusto, nesočno, lagano muškatnog okusa. Rast srednje bujan.
Privredno-tehnološka obilježja:
Traži tople položaje da bi što ranije dozrio te propusna, lakša, ali dosta bogata tla. Cvatnja i oplodnja normalna. Dozrijeva nekoliko dana prije Čabskog bisera.
Korištenje i gospodarsko značenje:
Prikladan za različite načine uzgoja. Najbolje mu odgovara kratki rez rodnog drva, iako podnosi i dulji, ali onda kasnije dozrijeva. Rodnost dobra, kao i otpornost na gljivične bolesti. Afinitet prema podlogama također dobar.
ČABSKI BISER BIJELI
ČABSKI BISER BIJELI
Sinonimi:
Julski muškat, Biser od Čabe, Perla di Csaba, Csabagyöngye feher, Perle de Csaba blanche
Porijeklo i rasprostranjenost:
Dobiven je iz nepoznatog sjemena po M. Starku u Békecsabi - Mađarska. Najviše je rasprostranjen u Mađarskoj, a dolazi manje više i u ostalim zemljama južne klime.
Botanička obilježja :
Vršci mladica crvenkasti i pahuljasti. Cvijet dvospolan. Odrasli list okruglast, srednje velik, trodjelan, golog lica i naličja. Zreo grozd malen, zbit i valjkast. Bobica srednje velika, zelenkastožute boje, okruglasta s tankom kožicom. Meso sočno, muškatnog okusa, bujnost osrednja.
Privredno-tehnološka obilježja:
U svrhu što ranijeg dozrijevanja preporučuju se sunčani položaji, dosta bogatog, ali lakšeg tla. Cvatnja i oplodnja normalna. Dozrijeva u srpnju. Prilagođuje se različitom načinu uzgoja, rodnost je osrednja. Otpornost na bolesti osrednja, afinitet na podloge dobar.
Korištenje i gospodarsko značenje:
Jedna od najranijih stolnih sorata na prostoru naše države, čija je vrijednost upravo u ranom dozrijevanju, a ne u nekim općim pozitivnim svojstvima. Lako podliježe napadu osa i pčela i slabo podnosi transport. Grožđe je slatko i ima vrlo finu aromu. Sorta ima jedino lokalni karakter.
Sinonimi:
Julski muškat, Biser od Čabe, Perla di Csaba, Csabagyöngye feher, Perle de Csaba blanche
Porijeklo i rasprostranjenost:
Dobiven je iz nepoznatog sjemena po M. Starku u Békecsabi - Mađarska. Najviše je rasprostranjen u Mađarskoj, a dolazi manje više i u ostalim zemljama južne klime.
Botanička obilježja :
Vršci mladica crvenkasti i pahuljasti. Cvijet dvospolan. Odrasli list okruglast, srednje velik, trodjelan, golog lica i naličja. Zreo grozd malen, zbit i valjkast. Bobica srednje velika, zelenkastožute boje, okruglasta s tankom kožicom. Meso sočno, muškatnog okusa, bujnost osrednja.
Privredno-tehnološka obilježja:
U svrhu što ranijeg dozrijevanja preporučuju se sunčani položaji, dosta bogatog, ali lakšeg tla. Cvatnja i oplodnja normalna. Dozrijeva u srpnju. Prilagođuje se različitom načinu uzgoja, rodnost je osrednja. Otpornost na bolesti osrednja, afinitet na podloge dobar.
Korištenje i gospodarsko značenje:
Jedna od najranijih stolnih sorata na prostoru naše države, čija je vrijednost upravo u ranom dozrijevanju, a ne u nekim općim pozitivnim svojstvima. Lako podliježe napadu osa i pčela i slabo podnosi transport. Grožđe je slatko i ima vrlo finu aromu. Sorta ima jedino lokalni karakter.
3.6.09
PODJELA STOLNIH SORATA (PREMA DOZRIJEVANJU PO PULLIATU)
PODJELA STOLNIH SORATA (PREMA DOZRIJEVANJU PO PULLIATU)
RANE SORTE:
Čabski biser bijeli, Primus bijeli, Primiera bijela, Volta crna, Perlette bijela, Prima bijela, Aurora bijela, Flame Seedless crveni, Sugraone bijeli, Exotic crni, Fantasy seedless crni
SORTE I RAZDOBLJA:
Cardinal crveni, Kraljica vinograda bijela, Thompson Seedless bijeli, Concord crni, Niabell crna, Pance precose bijeli, Delizia di Vaprio bijela, Matilde bijela, Perlon crveni, Premium Red, Christmas Rose crvena, Red Globe crveni, Plemenka bijela, Plemenka crvena, Majestic crveni
SORTE II RAZDOBLJA:
Muškat Hamburg crni, Alphonse Lavallée crni, Frankental crni, Sultanina bijela, Michelle Paglieri crna, Ruby Seedless crvena, Black Globe crni, Maria Pirovano bijela, Suavis crvena, Muškat D’Adda crni, Black Rose crna
SORTE III RAZDOBLJA:
Afus Ali bijeli, Italia bijela, Autumn Royal crni, Holiday crveni, Crimson Seedless crveni,
SORTE IV RAZDOBLJA:
Gros Vert bijeli, Servant bijeli, Muškat Aleksandrijski bijeli, Olivette crna, Calmeria bijela, Emperor crveni, Flame Tokay crveni, Zimsko bijelo, Valandovski drenak crveni, Krivalja bijela, Emperatriz crvena, Queen crvena, Rouge crveni
RANE SORTE:
Čabski biser bijeli, Primus bijeli, Primiera bijela, Volta crna, Perlette bijela, Prima bijela, Aurora bijela, Flame Seedless crveni, Sugraone bijeli, Exotic crni, Fantasy seedless crni
SORTE I RAZDOBLJA:
Cardinal crveni, Kraljica vinograda bijela, Thompson Seedless bijeli, Concord crni, Niabell crna, Pance precose bijeli, Delizia di Vaprio bijela, Matilde bijela, Perlon crveni, Premium Red, Christmas Rose crvena, Red Globe crveni, Plemenka bijela, Plemenka crvena, Majestic crveni
SORTE II RAZDOBLJA:
Muškat Hamburg crni, Alphonse Lavallée crni, Frankental crni, Sultanina bijela, Michelle Paglieri crna, Ruby Seedless crvena, Black Globe crni, Maria Pirovano bijela, Suavis crvena, Muškat D’Adda crni, Black Rose crna
SORTE III RAZDOBLJA:
Afus Ali bijeli, Italia bijela, Autumn Royal crni, Holiday crveni, Crimson Seedless crveni,
SORTE IV RAZDOBLJA:
Gros Vert bijeli, Servant bijeli, Muškat Aleksandrijski bijeli, Olivette crna, Calmeria bijela, Emperor crveni, Flame Tokay crveni, Zimsko bijelo, Valandovski drenak crveni, Krivalja bijela, Emperatriz crvena, Queen crvena, Rouge crveni
Svojstva stolnih sorata
Svojstva stolnih sorata
Dobra stolna sorta mora uglavnom zadovoljiti ovim zahtjevima:
• da ima grozd srednje velik do velik, što jednoličniji, rastresit i što ljepšeg izgleda,
• bobice trebaju biti što veće i po mogućnosti jednake veličine, dobro srašćene na stapčici,
• da im je stapčica čvrsta i po mogućnosti dulja,
• da im je kožica bobice mekana, hrustava ali otporna, preporučljivo sa izraženim maškom,
• da je meso bobice gusto i ugodnog okusa, ne odviše slatko i diskretno aromatično,
• da ne sadrži sjemenke ili ako ih sadrži da ih bude što manje, da budu mekane i malene i
• da pokazuju što bolju izdržljivost na čokotu, kod transporta, u skladištu i u hladnjači.
To su uglavnom svojstva koja bi trebala imati jedna stolna sorta obzirom na zahtjeve i norme koje se u tom pravcu postavljaju na svjetskom tržištu. Ukoliko jedna sorta ima više nabrojenih karakteristika, utoliko je ona vrednija.
Stolno grožđe mora biti što ljepšeg izgleda, jer se ono kupuje "očima".Često puta jedna sorta vrlo skromnih vrijednosti ima dobru cijenu samo zahvaljujući svom izgledu. No, ni ukusi potrošača u pojedinim zemljama nisu potpuno isti. Talijansko, englesko i američko tržište traži više aromatične sorte, dok srednjoeuropsko tržište više cijeni sorte neutralnog okusa. Amerikanci su čak za svoje potrebe dobili cijelu jednu seriju besjemenih sorti koje su tamo poprilično popularne.
Dobra stolna sorta mora uglavnom zadovoljiti ovim zahtjevima:
• da ima grozd srednje velik do velik, što jednoličniji, rastresit i što ljepšeg izgleda,
• bobice trebaju biti što veće i po mogućnosti jednake veličine, dobro srašćene na stapčici,
• da im je stapčica čvrsta i po mogućnosti dulja,
• da im je kožica bobice mekana, hrustava ali otporna, preporučljivo sa izraženim maškom,
• da je meso bobice gusto i ugodnog okusa, ne odviše slatko i diskretno aromatično,
• da ne sadrži sjemenke ili ako ih sadrži da ih bude što manje, da budu mekane i malene i
• da pokazuju što bolju izdržljivost na čokotu, kod transporta, u skladištu i u hladnjači.
To su uglavnom svojstva koja bi trebala imati jedna stolna sorta obzirom na zahtjeve i norme koje se u tom pravcu postavljaju na svjetskom tržištu. Ukoliko jedna sorta ima više nabrojenih karakteristika, utoliko je ona vrednija.
Stolno grožđe mora biti što ljepšeg izgleda, jer se ono kupuje "očima".Često puta jedna sorta vrlo skromnih vrijednosti ima dobru cijenu samo zahvaljujući svom izgledu. No, ni ukusi potrošača u pojedinim zemljama nisu potpuno isti. Talijansko, englesko i američko tržište traži više aromatične sorte, dok srednjoeuropsko tržište više cijeni sorte neutralnog okusa. Amerikanci su čak za svoje potrebe dobili cijelu jednu seriju besjemenih sorti koje su tamo poprilično popularne.
Sorte stolnog grožđa
Sorte stolnog grožđa
Uvod
Stolne sorte grožđa koriste se danas za konzumiranje u svježem stanju ili prerađene sušenjem, konzerviranjem, kandiranjem i sl.
Neke sorte mogu se čak koristiti i za pravljenje vina, ali za većinu to ne dolazi u obzir prvenstveno zbog svoje namjene. Naime, takve sorte imaju puno manje šećera nego vinske sorte, krupnije su bobice i imaju više mesa. One također zahtijevaju i drukčiju tehnologiju uzgoja i njege, te više ručnog rada. Kod stolnih sorata danas se isključivo koriste visoki uzgojni oblici, najčešće razni oblici pergola ili tendona, povezani jakom armaturnom mrežom. Sve to čini tehnologiju proizvodnje stolnog grožđa potpuno nespojivom s uzgojem vinskih sorata, zato je i proizvodnja stolnog grožđa danas postala strogo specijalizirana djelatnost, s dosta visokim početnim ulaganjima.
Uvod
Stolne sorte grožđa koriste se danas za konzumiranje u svježem stanju ili prerađene sušenjem, konzerviranjem, kandiranjem i sl.
Neke sorte mogu se čak koristiti i za pravljenje vina, ali za većinu to ne dolazi u obzir prvenstveno zbog svoje namjene. Naime, takve sorte imaju puno manje šećera nego vinske sorte, krupnije su bobice i imaju više mesa. One također zahtijevaju i drukčiju tehnologiju uzgoja i njege, te više ručnog rada. Kod stolnih sorata danas se isključivo koriste visoki uzgojni oblici, najčešće razni oblici pergola ili tendona, povezani jakom armaturnom mrežom. Sve to čini tehnologiju proizvodnje stolnog grožđa potpuno nespojivom s uzgojem vinskih sorata, zato je i proizvodnja stolnog grožđa danas postala strogo specijalizirana djelatnost, s dosta visokim početnim ulaganjima.
Popis istoznačnica (sinonima) sorti
Popis istoznačnica (sinonima) sorti
bouvierova ranina
radgonska ranina
alikant
alicante bouchet
brina
kraljevina
bašćanac
susac
bugava
vugava
borgonja crna
gamay
burgundac bijeli
pinot bijeli
bonarda
croattina
burgundac crni
pinot crni
brajda
plavina
buvje
radgonsku ranina
brajda velika
sušćan
chasselas
plemenka
brajdica
plavina
crvena dinka
ružica crvena
burgundac crni
pinot crni
fendant
plemenka
carbonera
hrvatica crna
furmint
moslavac
cervina
hrvatica crna
garganega
opaćevina
corbina
hrvatica crna
grašica
graševina
crljenak
okatac
gutedel
plemenka
croata
croattina
harslavelu
lipovina
croatizza
hrvatica crna
imbrina
kraljevina
frankinja
frankovka
kadarun
kadarka
glavinuša
okatac
kevidinka
ružica crvena
kadarun
kadarka
kuč
trbljan
moravka
frankovka
krizol
maraština
plajka
plavina
mosel
moslavac
plavka
plavina
muškatni silvanac
sauvignon
refošk
rafošk
muškat žuti
muškat bijeli
ruža
okatac
palaruša bijeta
cetinka bijela
skadarka
kadarka
paškinja
gegić
soić
plavac
puljižanac
debit
sušić
sušćan
ranina
radgonska ranina
šentlovrenka
lovrijenac
rizling laški
graševina
uva di troia
trojšćina
rizling talijanski
graševina
žametna črnina
kavčina crna
rudežuša
kujundžuša
rukatac
maraština
rulandec
pinot sivi
soić
plavac mali
šasla
plemenka
šiler
ružica crvena
šipon
moslavac
štajerska belina
ranfol
trebbiano toscano
trbljan
ugni blan
trbljan
viškulja
vugava
zelenac slatki
zelenika
bouvierova ranina
radgonska ranina
alikant
alicante bouchet
brina
kraljevina
bašćanac
susac
bugava
vugava
borgonja crna
gamay
burgundac bijeli
pinot bijeli
bonarda
croattina
burgundac crni
pinot crni
brajda
plavina
buvje
radgonsku ranina
brajda velika
sušćan
chasselas
plemenka
brajdica
plavina
crvena dinka
ružica crvena
burgundac crni
pinot crni
fendant
plemenka
carbonera
hrvatica crna
furmint
moslavac
cervina
hrvatica crna
garganega
opaćevina
corbina
hrvatica crna
grašica
graševina
crljenak
okatac
gutedel
plemenka
croata
croattina
harslavelu
lipovina
croatizza
hrvatica crna
imbrina
kraljevina
frankinja
frankovka
kadarun
kadarka
glavinuša
okatac
kevidinka
ružica crvena
kadarun
kadarka
kuč
trbljan
moravka
frankovka
krizol
maraština
plajka
plavina
mosel
moslavac
plavka
plavina
muškatni silvanac
sauvignon
refošk
rafošk
muškat žuti
muškat bijeli
ruža
okatac
palaruša bijeta
cetinka bijela
skadarka
kadarka
paškinja
gegić
soić
plavac
puljižanac
debit
sušić
sušćan
ranina
radgonska ranina
šentlovrenka
lovrijenac
rizling laški
graševina
uva di troia
trojšćina
rizling talijanski
graševina
žametna črnina
kavčina crna
rudežuša
kujundžuša
rukatac
maraština
rulandec
pinot sivi
soić
plavac mali
šasla
plemenka
šiler
ružica crvena
šipon
moslavac
štajerska belina
ranfol
trebbiano toscano
trbljan
ugni blan
trbljan
viškulja
vugava
zelenac slatki
zelenika
Vinova loza - podloge – grapevine stocks - Vitis vinifera L.
Vinova loza - podloge – grapevine stocks - Vitis vinifera L.
P 1. BERLANDIERI X RIPARIA 125 AA
P 2. BERLANDIERI X RIPARIA 125 AA KLON 1GM
P 3. BERLANDIERI X RIPARIA 420 A
P 4. BERLANDIERI X RIPARIA CRACIUNEL 2
P 5. BERLANDIERI X RIPARIA KOBER 125 AA
P 6. BERLANDIERI X RIPARIA KOBER 5 BB
P 7. BERLANDIERI X RIPARIA KOBER 5 BB 13- 45-5
P 8. BERLANDIERI X RIPARIA S.O. 4 (OPENHEIM)
P 9. BERLANDIERI X RIPARIA TELEKI 5C
P 10. BERLANDIERI X RIPARIA TELEKI 5C KLON 3
P 11. BERLANDIERI X RIPARIA TELEKI 5C KLON 4
P 12. BERLANDIERI X RIPARIA TELEKI 5C KLON 6
P 13. BERLANDIERI X RIPARIA TELEKI 5C KLON 12
P 14. BERLANDIERI X RIPARIA TELEKI 5C KLON 21
P 15. BERLANDIERI X RIPARIA TELEKI 5C KLON 45
P 16. BERLANDIERI X RIPARIA TELEKI 8 B
P 17. BERLANDIERI X RIPARIA TELEKI 8 B KLON 349/7
P 18. BERLANDIERI X RIPARIA TELEKI 8 B SELEKCIJA COSMO
P 19. BERLANDIERI X RIPARIA V - M
P 20. BERLANDIERI X RIPARIA VI - M
P 21. BERLANDIERI X RUPESTRIS PAULSEN 779
P 22. BERLANDIERI X RUPESTRIS PAULSEN 1103
P 23. BERLANDIERI X RUPESTRIS RICHTER (RIHTER) 99
P 24. BERLANDIERI X RUPESTRIS RICHTER (RIHTER) 110
P 25. BERLANDIERI X RUPESTRIS RUGGERI (RUĐERU) 140
P 26. BORNER
P 27. FERCAL
P 28. MOURVEDER X RUPESTRIS 1202 X RIPARIA 196/17
P 29. RIPARIA GRAND GLABRE X RUPESTRIS DU LOT X CORDIFOLLA 44-53 MALEGUE
P 30. RIPARIA X RUPESTRIS SCHWARZMANN
P 31. RIPARIA X RUPESTRIS 3306 COUDERC
P 32. RIPARIA X RUPESTRIS 3309 COUDERC
P 33. V. VINIFERA X BERLANDIERI: CHASSELAS X BERLANDIERI 41 B (ŠASLA X BERLANDIERI 41 B)
P 34. VITIS RIPARIA: RIPARIA GLOIRE = RIPARIA PORTALIS
P 35. VITIS RUPESTRIS: RUPESTRIS DU LOT
P 1. BERLANDIERI X RIPARIA 125 AA
P 2. BERLANDIERI X RIPARIA 125 AA KLON 1GM
P 3. BERLANDIERI X RIPARIA 420 A
P 4. BERLANDIERI X RIPARIA CRACIUNEL 2
P 5. BERLANDIERI X RIPARIA KOBER 125 AA
P 6. BERLANDIERI X RIPARIA KOBER 5 BB
P 7. BERLANDIERI X RIPARIA KOBER 5 BB 13- 45-5
P 8. BERLANDIERI X RIPARIA S.O. 4 (OPENHEIM)
P 9. BERLANDIERI X RIPARIA TELEKI 5C
P 10. BERLANDIERI X RIPARIA TELEKI 5C KLON 3
P 11. BERLANDIERI X RIPARIA TELEKI 5C KLON 4
P 12. BERLANDIERI X RIPARIA TELEKI 5C KLON 6
P 13. BERLANDIERI X RIPARIA TELEKI 5C KLON 12
P 14. BERLANDIERI X RIPARIA TELEKI 5C KLON 21
P 15. BERLANDIERI X RIPARIA TELEKI 5C KLON 45
P 16. BERLANDIERI X RIPARIA TELEKI 8 B
P 17. BERLANDIERI X RIPARIA TELEKI 8 B KLON 349/7
P 18. BERLANDIERI X RIPARIA TELEKI 8 B SELEKCIJA COSMO
P 19. BERLANDIERI X RIPARIA V - M
P 20. BERLANDIERI X RIPARIA VI - M
P 21. BERLANDIERI X RUPESTRIS PAULSEN 779
P 22. BERLANDIERI X RUPESTRIS PAULSEN 1103
P 23. BERLANDIERI X RUPESTRIS RICHTER (RIHTER) 99
P 24. BERLANDIERI X RUPESTRIS RICHTER (RIHTER) 110
P 25. BERLANDIERI X RUPESTRIS RUGGERI (RUĐERU) 140
P 26. BORNER
P 27. FERCAL
P 28. MOURVEDER X RUPESTRIS 1202 X RIPARIA 196/17
P 29. RIPARIA GRAND GLABRE X RUPESTRIS DU LOT X CORDIFOLLA 44-53 MALEGUE
P 30. RIPARIA X RUPESTRIS SCHWARZMANN
P 31. RIPARIA X RUPESTRIS 3306 COUDERC
P 32. RIPARIA X RUPESTRIS 3309 COUDERC
P 33. V. VINIFERA X BERLANDIERI: CHASSELAS X BERLANDIERI 41 B (ŠASLA X BERLANDIERI 41 B)
P 34. VITIS RIPARIA: RIPARIA GLOIRE = RIPARIA PORTALIS
P 35. VITIS RUPESTRIS: RUPESTRIS DU LOT
Vinova loza - vinske sorte - wine grape - Vitis vinifera L.
Vinova loza - vinske sorte - wine grape - Vitis vinifera L.
1. AGADAY = AGADEJ
2. ALICANTE BOUSCEHET = ALIKAN BUŠE
3. ANCELLOTTA = ANČELOTA
4. BABICA 2002.
5. BABIĆ
6. BACCHUS
7. BAGRINA ROŠIE = BAGRINA CRVENA, BAGRINA
8. BARBERA
9. BENA
10. BIJELI KRSTAČ = KRSTA BIJELA
11. BLACK MAGIC 2005.
12. BLATINA
13. BLAUBURGER
14. BLAUER PORTOGIESER = PORTUGIZAC, PORTUGALKA, OPORTO
15. BLAUFRÄNKISCH = FRANKOVKA
16. BOGDANUŠA = BOGDANUŠA BIJELA
17. BORGONJA
18. BOTUN
19. BOUVIER = BOUVIJEOVA RANKA, RADGONSKA RANINA, RANINA, BOUVIJE
20. BRAJDA
21. BRATKOVINA = BRATKOVINA BIJELA
22. BUKET
23. CABERNET FRANC = KABERNE FRANK
24. CABERNET SAUVIGNON = KABERNE SOVINJON
25. CARIGNAN = KARINJAN
26. CETINKA
27. CHARDONNAY = ŠARDONE
28. CHASSELAS = ŠASLA
29. CINSAUT = SENSO
30. CLAIRETTE BLANCHE = KLARET BIJELA
31. CLAIRETTE ROSÉ = KLARET CRVENA
32. CRLJENAK
33. CRLJENAK KAŠTELANSKI = ZINFANDEL = PRIMITIVO 2002.
34. DEBIT = PULJIŽANAC
35. DEMIR KAPIJA 2005.
36. DIŠEĆA BELINA = PETRINJSKA RANINA
37. DIŠEĆA RANINA = PETRINJSKA RANINA 2002.
38. DOBRIČIĆ
39. DORNFELDER
40. DRNEKUŠA
41. ESMERALD RIESLING = ESMERALD RIZLING
42. EZERJO
43. FURMINT BLANC = MOSLAVAC, ŠIPON
44. GALICA
45. GAMAY BEAUJOLAIS = GAME BOŽOLE
46. GAMAY NOIR = GAME CRNI
47. GAMAY TENTUINOIR = GAME BOJADISER
48. GEGIĆ
49. GEWUERZ TRAMINER = TRAMINAC MIRISAVI, TRAMINAC CRVENI, TRAMINAC
50. GRENACHE BLANC = GRENAŠ BIJELI
51. GRENACHE NOIR = GRENAŠ CRNI
52. GRK
53. GUSTOPUPICA
54. HARSLEVELVE = LIPOVINA, LIPOLIST
55. HRVATICA
56. INCROCCIO MANZONI 6.0.13.
57. JAPUDŽAK
58. KADARKA = SKADARKA, FÜSZERES KADARKA
59. KADARUN
60. KAVČINA CRNA = ŽAMETOVKA
61. KERNER
62. KLEŠČEC 2005.
63. KOMOŠTRICA
64. KRALJEVINA = IMBRINA, KRALJEVINA CRVENA
65. KRATOŠIJA
66. KREACER
67. KRKOŠIJA
68. KUJUNDŽUŠA = TVRDAC
69. KURTELAŠKA = KURTELAŠKA BIJELA
70. LASINA
71. LOVRIJENAC 2002.
72. LJUTUN = LJUTAC 2002.
73. MACCABEN BLANC = MAKABE BIJELI
74. MALBEC (Cot) 2006.
75. MALVAZIJA = MALVAZIJA ISTARSKA BIJELA
76. MALVAZIJA DUBROVAČKA
77. MARAŠTINA = RUKATAC
78. MARSELAN 2005.
79. MEDNA
80. MEKUJA
81. MERLOT = MERLAUT NOIR, MERLO
82. MLADENKA
83. MONTE PULICIANO = MONTE PULIČIANO
84. MORIO MUSCAT
85. MOSCADELLA = MUSKADELA
86. MOURVEDRE = MURVEDER
87. MÜLLER THURGAU = RIZVANAC
88. MÜLLER THURGAU-KLON BR. 50 1990. Jaeg
89. MUSCAT Á PETIT GRAIN (M. BLANC DE FRONTIGNAN) = MUŠKAT FRONTINJAN, MUŠKAT BIJELI, MUŠKAT RUMENI, MUŠKAT ŽUTI
90. MUSCAT GROGUANT
91. MUSCAT OTTONEL = MUŠKAT OTONEL
92. MUSCATO CANELLI = MUŠKAT KANELI
93. MUŠKAT RUŽA POREČKI 2005.
94. NEOPLANTA
95. NEUBURGER = NOJBURGER
96. NINČUŠA
97. OKATAC CRNI
98. OKATAC CRNI = GLAVINUŠA 2002.
99. OKATICA BIJELA
100. OPAČEVINA
101. PALARUŠA
102. PETIT VERDOT 2005.
103. PINELLA
104. PINOT BLANC = PINO BIJELI, BURGUNDAC BIJELI
105. PINOT GRIS = PINO SIVI, BURGUNDAC SIVI
106. PINOT NOIR = PINO CRNI, BURGUNDAC CRNI
107. PLAVAC MALI
108. PLAVAC VELIKI
109. PLAVAC ŽUTI = PLAVEC ŽUTI, PLAVEC RUMENI
110. PLAVKA = PLAVINA
111. PLESKUNACA
112. PLOVDINA = SLANKAMENKA CRVENA, PLOVDINA CRVENA
113. POŠIP = POŠIP BIJELI
114. PRČ
115. PROKUPAC = KAMENIČARKA, SKOPSKO CRNO
116. PROSECCO - PROŠEK
117. RANFOL = ŠTAJERSKA BELINA
118. RANINA BIJELA
119. REBULA BIJELA
120. REFOSCO = REFOŠK, REFOŠKO CRNI, TERAN
121. REISLING ITALICO - OLASZ RIZLING = TALIJANSKI RIZLING, GRAŠEVINA, LAŠKI RIZLING
122. RIESLING WISSER (RHEINRIESLING) = RAJNSKI RIZLING
123. RIZLING, BIJELI - RAJNSKI-KLON 198 1990. IRW
124. RIZLING, BIJELI - RAJNSKI-KLON 239 1990. IRW
125. RKACITELI
126. ROTER VELTLINEC = VELTLINAC CRVENI
127. RUBY CABERNET
128. RUŽEVINA
129. RUŽICA CRVENA = KEVEDINKA, CRVENA DINKA
130. SAINT-LAURENT = ŠENTLOVRENKA, LOVRIJENAC
131. SANGIOVEZE = SANĐOVEZE
132. SAPERAVI
134. SAUVIGNON BLANC = SOVINJON, MUŠKATNI SILVANAC, SOVINJON BIJELI
135. SAVIGNIN BLANC = TRAMINAC BIJELI
136. SAVIGNIN ROSE = TRAMINAC CRVENI, TRAMINAC RDEČI, PIROS TRAMINI
137. SCHEUREBE
138. SEMILLON = SEMION, SEMIJON
139. SILVANER GRUEE = SILVANAC ZELENI, RIZLING SILVANI ZÖLD
140. SIRMIUM
141. SLANKAMENKA
133. SLATKI ZELENAC
142. SMEDEREVKA
143. STANUŠINA
144. SUBLIMA 2005.
145. SUŠĆAN
146. SUŠIĆ
147. SYRAH CRNI = SIRAH
148. ŠIPELJ
149. ŠKRLET 2002.
150. TERET BOURET
151. TIKVEŠKA
152. TOCAI FRIULANO = TOKAJ, ISTARSKI TOKAJ
153. TOURIGA NACIONAL 2005.
154. TRBLJAN = KUČ
155. TREBBIANO TOSCANO = UGNI BLANC, JUNI BLAN
156. TRNJAK 2005.
157. TROIŠĆINA CRVENA
158. TROLLINGER BLAUER = TIROLAN CRNI
159. VELTLINER GRÜN = VELTLINAC ZELENI
160. VELTLINER ROTER (VELTLINER ROUGE PRÉCOCE) = VELTLINAC CRVENI RANI, KORAI PIROS
161. VERDUZZO
162. VERDUZZO TREVIGIANO = VERDUCO TREVINJIANO
163. VIOGNIER 2006.
164. VLAŠKA 2002.
165. VRANAC
166. VUGAVA
167. ZAČINAK = ZAČINJAK
168. ZADARKA
169. ZELENIKA
170. ZLATARICA
171. ZLATARICA BLATSKA 2002.
172. ZWEIGELT
173. ŽILAVKA
174. ŽIŽAK
175. ŽLAHTINA
176. ŽUPLJANKA
1. AGADAY = AGADEJ
2. ALICANTE BOUSCEHET = ALIKAN BUŠE
3. ANCELLOTTA = ANČELOTA
4. BABICA 2002.
5. BABIĆ
6. BACCHUS
7. BAGRINA ROŠIE = BAGRINA CRVENA, BAGRINA
8. BARBERA
9. BENA
10. BIJELI KRSTAČ = KRSTA BIJELA
11. BLACK MAGIC 2005.
12. BLATINA
13. BLAUBURGER
14. BLAUER PORTOGIESER = PORTUGIZAC, PORTUGALKA, OPORTO
15. BLAUFRÄNKISCH = FRANKOVKA
16. BOGDANUŠA = BOGDANUŠA BIJELA
17. BORGONJA
18. BOTUN
19. BOUVIER = BOUVIJEOVA RANKA, RADGONSKA RANINA, RANINA, BOUVIJE
20. BRAJDA
21. BRATKOVINA = BRATKOVINA BIJELA
22. BUKET
23. CABERNET FRANC = KABERNE FRANK
24. CABERNET SAUVIGNON = KABERNE SOVINJON
25. CARIGNAN = KARINJAN
26. CETINKA
27. CHARDONNAY = ŠARDONE
28. CHASSELAS = ŠASLA
29. CINSAUT = SENSO
30. CLAIRETTE BLANCHE = KLARET BIJELA
31. CLAIRETTE ROSÉ = KLARET CRVENA
32. CRLJENAK
33. CRLJENAK KAŠTELANSKI = ZINFANDEL = PRIMITIVO 2002.
34. DEBIT = PULJIŽANAC
35. DEMIR KAPIJA 2005.
36. DIŠEĆA BELINA = PETRINJSKA RANINA
37. DIŠEĆA RANINA = PETRINJSKA RANINA 2002.
38. DOBRIČIĆ
39. DORNFELDER
40. DRNEKUŠA
41. ESMERALD RIESLING = ESMERALD RIZLING
42. EZERJO
43. FURMINT BLANC = MOSLAVAC, ŠIPON
44. GALICA
45. GAMAY BEAUJOLAIS = GAME BOŽOLE
46. GAMAY NOIR = GAME CRNI
47. GAMAY TENTUINOIR = GAME BOJADISER
48. GEGIĆ
49. GEWUERZ TRAMINER = TRAMINAC MIRISAVI, TRAMINAC CRVENI, TRAMINAC
50. GRENACHE BLANC = GRENAŠ BIJELI
51. GRENACHE NOIR = GRENAŠ CRNI
52. GRK
53. GUSTOPUPICA
54. HARSLEVELVE = LIPOVINA, LIPOLIST
55. HRVATICA
56. INCROCCIO MANZONI 6.0.13.
57. JAPUDŽAK
58. KADARKA = SKADARKA, FÜSZERES KADARKA
59. KADARUN
60. KAVČINA CRNA = ŽAMETOVKA
61. KERNER
62. KLEŠČEC 2005.
63. KOMOŠTRICA
64. KRALJEVINA = IMBRINA, KRALJEVINA CRVENA
65. KRATOŠIJA
66. KREACER
67. KRKOŠIJA
68. KUJUNDŽUŠA = TVRDAC
69. KURTELAŠKA = KURTELAŠKA BIJELA
70. LASINA
71. LOVRIJENAC 2002.
72. LJUTUN = LJUTAC 2002.
73. MACCABEN BLANC = MAKABE BIJELI
74. MALBEC (Cot) 2006.
75. MALVAZIJA = MALVAZIJA ISTARSKA BIJELA
76. MALVAZIJA DUBROVAČKA
77. MARAŠTINA = RUKATAC
78. MARSELAN 2005.
79. MEDNA
80. MEKUJA
81. MERLOT = MERLAUT NOIR, MERLO
82. MLADENKA
83. MONTE PULICIANO = MONTE PULIČIANO
84. MORIO MUSCAT
85. MOSCADELLA = MUSKADELA
86. MOURVEDRE = MURVEDER
87. MÜLLER THURGAU = RIZVANAC
88. MÜLLER THURGAU-KLON BR. 50 1990. Jaeg
89. MUSCAT Á PETIT GRAIN (M. BLANC DE FRONTIGNAN) = MUŠKAT FRONTINJAN, MUŠKAT BIJELI, MUŠKAT RUMENI, MUŠKAT ŽUTI
90. MUSCAT GROGUANT
91. MUSCAT OTTONEL = MUŠKAT OTONEL
92. MUSCATO CANELLI = MUŠKAT KANELI
93. MUŠKAT RUŽA POREČKI 2005.
94. NEOPLANTA
95. NEUBURGER = NOJBURGER
96. NINČUŠA
97. OKATAC CRNI
98. OKATAC CRNI = GLAVINUŠA 2002.
99. OKATICA BIJELA
100. OPAČEVINA
101. PALARUŠA
102. PETIT VERDOT 2005.
103. PINELLA
104. PINOT BLANC = PINO BIJELI, BURGUNDAC BIJELI
105. PINOT GRIS = PINO SIVI, BURGUNDAC SIVI
106. PINOT NOIR = PINO CRNI, BURGUNDAC CRNI
107. PLAVAC MALI
108. PLAVAC VELIKI
109. PLAVAC ŽUTI = PLAVEC ŽUTI, PLAVEC RUMENI
110. PLAVKA = PLAVINA
111. PLESKUNACA
112. PLOVDINA = SLANKAMENKA CRVENA, PLOVDINA CRVENA
113. POŠIP = POŠIP BIJELI
114. PRČ
115. PROKUPAC = KAMENIČARKA, SKOPSKO CRNO
116. PROSECCO - PROŠEK
117. RANFOL = ŠTAJERSKA BELINA
118. RANINA BIJELA
119. REBULA BIJELA
120. REFOSCO = REFOŠK, REFOŠKO CRNI, TERAN
121. REISLING ITALICO - OLASZ RIZLING = TALIJANSKI RIZLING, GRAŠEVINA, LAŠKI RIZLING
122. RIESLING WISSER (RHEINRIESLING) = RAJNSKI RIZLING
123. RIZLING, BIJELI - RAJNSKI-KLON 198 1990. IRW
124. RIZLING, BIJELI - RAJNSKI-KLON 239 1990. IRW
125. RKACITELI
126. ROTER VELTLINEC = VELTLINAC CRVENI
127. RUBY CABERNET
128. RUŽEVINA
129. RUŽICA CRVENA = KEVEDINKA, CRVENA DINKA
130. SAINT-LAURENT = ŠENTLOVRENKA, LOVRIJENAC
131. SANGIOVEZE = SANĐOVEZE
132. SAPERAVI
134. SAUVIGNON BLANC = SOVINJON, MUŠKATNI SILVANAC, SOVINJON BIJELI
135. SAVIGNIN BLANC = TRAMINAC BIJELI
136. SAVIGNIN ROSE = TRAMINAC CRVENI, TRAMINAC RDEČI, PIROS TRAMINI
137. SCHEUREBE
138. SEMILLON = SEMION, SEMIJON
139. SILVANER GRUEE = SILVANAC ZELENI, RIZLING SILVANI ZÖLD
140. SIRMIUM
141. SLANKAMENKA
133. SLATKI ZELENAC
142. SMEDEREVKA
143. STANUŠINA
144. SUBLIMA 2005.
145. SUŠĆAN
146. SUŠIĆ
147. SYRAH CRNI = SIRAH
148. ŠIPELJ
149. ŠKRLET 2002.
150. TERET BOURET
151. TIKVEŠKA
152. TOCAI FRIULANO = TOKAJ, ISTARSKI TOKAJ
153. TOURIGA NACIONAL 2005.
154. TRBLJAN = KUČ
155. TREBBIANO TOSCANO = UGNI BLANC, JUNI BLAN
156. TRNJAK 2005.
157. TROIŠĆINA CRVENA
158. TROLLINGER BLAUER = TIROLAN CRNI
159. VELTLINER GRÜN = VELTLINAC ZELENI
160. VELTLINER ROTER (VELTLINER ROUGE PRÉCOCE) = VELTLINAC CRVENI RANI, KORAI PIROS
161. VERDUZZO
162. VERDUZZO TREVIGIANO = VERDUCO TREVINJIANO
163. VIOGNIER 2006.
164. VLAŠKA 2002.
165. VRANAC
166. VUGAVA
167. ZAČINAK = ZAČINJAK
168. ZADARKA
169. ZELENIKA
170. ZLATARICA
171. ZLATARICA BLATSKA 2002.
172. ZWEIGELT
173. ŽILAVKA
174. ŽIŽAK
175. ŽLAHTINA
176. ŽUPLJANKA
VINOVA LOZA – Grapevine
VINOVA LOZA – Grapevine
Vitis vinifera L. - Vinova loza - stolne sorte - dessert grape
1. AGADA I BLANCHE = AGADA I BIJELI
2. ALPHONSE LAVALLE = ALFONS LAVALE
3. AURORA
4. BIJELO ZIMSKO = JARAMA
5. CALMERIA = KALMERIJA
6. CARDINAL = KARDINAL
7. CHASSELAS DORÉ = ŠASLA BIJELA, PLEMENKA BIJELA, GUTTEDEL, BIJELA ŽLAHTINA
8. CHASSELAS MIRISAVA = ŠASLA MIRISAVA
9. CHASSELAS MISQUO = ŠASLA MUSKATNA, PLEMENKA MUSKATNA, MUŠKATNA ŽLAHTINA
10. CHASSELAS ROUGE = CHASSELANS ROSO, ŠASLA CRVENA, PLEMENKA CRVENA, CRVENA ŽLAHTINA
11. CORNICHON BLANC = PIZZUTELLO BIANCO, KRIVAJA BIJELA, KRIVAČA BIJELA
12. CRVENI DRENAK = RAZAKLIJA, CRVENI VALANDOVSKI DRENAK
13. ČABSKI BISER = JULSKI MUŠKAT
14. DATTIER DE BOUYROUT = AFUZ-ALI, REGINA, BOLGAR, KARABURNU
15. EARLY MUSCAT = ERLI MUŠKAT
16. EMPEROR
17. FLAME TOKAY = FLEM TOKAJ
18. GROS VERT = GRO VER
19. IRSAI OLIVER = MUŠKAT IRŠAI OLIVER (K 11)
20. KALLILI = KALILI
21. KARMELITANKA
22. LIVAL
23. MALAGA
24. MATILDA
25. MICHELE PALIERI 2002.
26. MUSCAT D`ALEXANDRIE = ALEKSANDRIJSKI MUŠKAT, CIBIB, ZIBIBO
27. MUSCAT D`ADA
28. MUSCAT DE HAMBURG = MUŠKAT HAMBURG
29. MUSCAT MADAM MATHIASZ = MUŠKAT MADAM MATIJAS
30. MUSCATO ITALIA BIANCO = ITALIJA, MUŠKAT ITALIJA, I. P. NO-65
31. OLIVETTE NOIR = OLIVET CRNI
32. ORA 2002.
33. PALIERI 5
34. PANSE PRECOCE = PANS PREKOČE, PANS RANI
35. PERLETTE = PERLET
36. PERLON 2002.
37. PRIMIERA
38. PRIZMA 2002.
39. RANI MAGARAČI
40. REINE DES VIGNES BLANCHE = KRALJICA VINOGRADA
41. RIBOL
42. SAUVIS
43. SULTANINE BLANCHE = THOMPSON SEEDLESS, SULTANINA BIJELA, KIŠ-MIŠ
44. SUPER RANI BOLGAR = VRLO RANI AFUS-ALI
45. ŠLJIVA HERCEGOVAČKA
46. VICTORIA 2002.
Vitis vinifera L. - Vinova loza - stolne sorte - dessert grape
1. AGADA I BLANCHE = AGADA I BIJELI
2. ALPHONSE LAVALLE = ALFONS LAVALE
3. AURORA
4. BIJELO ZIMSKO = JARAMA
5. CALMERIA = KALMERIJA
6. CARDINAL = KARDINAL
7. CHASSELAS DORÉ = ŠASLA BIJELA, PLEMENKA BIJELA, GUTTEDEL, BIJELA ŽLAHTINA
8. CHASSELAS MIRISAVA = ŠASLA MIRISAVA
9. CHASSELAS MISQUO = ŠASLA MUSKATNA, PLEMENKA MUSKATNA, MUŠKATNA ŽLAHTINA
10. CHASSELAS ROUGE = CHASSELANS ROSO, ŠASLA CRVENA, PLEMENKA CRVENA, CRVENA ŽLAHTINA
11. CORNICHON BLANC = PIZZUTELLO BIANCO, KRIVAJA BIJELA, KRIVAČA BIJELA
12. CRVENI DRENAK = RAZAKLIJA, CRVENI VALANDOVSKI DRENAK
13. ČABSKI BISER = JULSKI MUŠKAT
14. DATTIER DE BOUYROUT = AFUZ-ALI, REGINA, BOLGAR, KARABURNU
15. EARLY MUSCAT = ERLI MUŠKAT
16. EMPEROR
17. FLAME TOKAY = FLEM TOKAJ
18. GROS VERT = GRO VER
19. IRSAI OLIVER = MUŠKAT IRŠAI OLIVER (K 11)
20. KALLILI = KALILI
21. KARMELITANKA
22. LIVAL
23. MALAGA
24. MATILDA
25. MICHELE PALIERI 2002.
26. MUSCAT D`ALEXANDRIE = ALEKSANDRIJSKI MUŠKAT, CIBIB, ZIBIBO
27. MUSCAT D`ADA
28. MUSCAT DE HAMBURG = MUŠKAT HAMBURG
29. MUSCAT MADAM MATHIASZ = MUŠKAT MADAM MATIJAS
30. MUSCATO ITALIA BIANCO = ITALIJA, MUŠKAT ITALIJA, I. P. NO-65
31. OLIVETTE NOIR = OLIVET CRNI
32. ORA 2002.
33. PALIERI 5
34. PANSE PRECOCE = PANS PREKOČE, PANS RANI
35. PERLETTE = PERLET
36. PERLON 2002.
37. PRIMIERA
38. PRIZMA 2002.
39. RANI MAGARAČI
40. REINE DES VIGNES BLANCHE = KRALJICA VINOGRADA
41. RIBOL
42. SAUVIS
43. SULTANINE BLANCHE = THOMPSON SEEDLESS, SULTANINA BIJELA, KIŠ-MIŠ
44. SUPER RANI BOLGAR = VRLO RANI AFUS-ALI
45. ŠLJIVA HERCEGOVAČKA
46. VICTORIA 2002.
Sortna lista stolnih i vinskih sorata te podloga vinove loze
Sortna lista stolnih i vinskih sorata te podloga vinove loze
Od velikog značaja za priznavanje sorti je bilo osnivanje Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Republici Hrvatskoj, koji djeluje od siječnja 1999. Zavod obavlja poslove u području sjemenarstva, rasadničarstva, priznavanja i zaštite novih biljnih sorti uključujući administrativni postupak, te VCU i DUS ispitivanja. Jedan od zahtjeva harmonizacije legislative na ovom polju je transparentnost i informiranje zainteresiranih strana vezano za priznavanje, zaštitu novih biljnih sorti i tržište sjemena. Pred Vama se nalazi drugo izdanje Sortne liste. Ovo izdanje sadrži sve registrirane sorte do svibnja 2006, a koje su u 2005. godini bile u završnoj godini ispitivanja. U odnosu na prethodno izdanje Sortne liste novina je Pregled izbrisanih sorti. Područje priznavanja sorti je u postupku reguliranja i u tu svrhu je objavljen Pravilnik o upisu u upisnik održivača sorti poljoprivrednog bilja NN Br. 73/01. Pravilnik je stupio na snagu i njegova provedba je u tijeku. Sukladno tome će se brisati sorte sa Sortne liste, što će biti objavljeno u jednom od slijedećih izdanja.
Od velikog značaja za priznavanje sorti je bilo osnivanje Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Republici Hrvatskoj, koji djeluje od siječnja 1999. Zavod obavlja poslove u području sjemenarstva, rasadničarstva, priznavanja i zaštite novih biljnih sorti uključujući administrativni postupak, te VCU i DUS ispitivanja. Jedan od zahtjeva harmonizacije legislative na ovom polju je transparentnost i informiranje zainteresiranih strana vezano za priznavanje, zaštitu novih biljnih sorti i tržište sjemena. Pred Vama se nalazi drugo izdanje Sortne liste. Ovo izdanje sadrži sve registrirane sorte do svibnja 2006, a koje su u 2005. godini bile u završnoj godini ispitivanja. U odnosu na prethodno izdanje Sortne liste novina je Pregled izbrisanih sorti. Područje priznavanja sorti je u postupku reguliranja i u tu svrhu je objavljen Pravilnik o upisu u upisnik održivača sorti poljoprivrednog bilja NN Br. 73/01. Pravilnik je stupio na snagu i njegova provedba je u tijeku. Sukladno tome će se brisati sorte sa Sortne liste, što će biti objavljeno u jednom od slijedećih izdanja.
2.6.09
Lozine grinje šiškarice (Calepitrimerus vitis, Colomerus vitis)
Lozine grinje šiškarice (Calepitrimerus vitis, Colomerus vitis)
Biologija:
Lozine grinje su vrlo važni i česti štetnici loze. Odrasli oblici lozine grinje šiškarice prezime ispod kore i u ljuskicama pupa. Čim počne bubrenje, grinje ulaze sve dublje u pup u kojem sišu sokove. Prate razvoj izboja i sišu na njegovima najmlađim dijelovima. Neki najzaraženiji pupovi posmeđe i osuše se, a iz nekih se razviju izboji sa skraćenim internodijima i u cik-cak obliku. Druga vrsta grinja, uz neke opisane simptome, izaziva specifičnu pojavu nabreklina na lišću.
Suzbijanje:
Lozine grinje šiškarice suzbijaju se kemijski na dva osnovna načina: ranim proljetnim (zimskim) prskanjem i tretiranjem početkom vegetacije.
Rano proljetno prskanje zahvaća grinje koje se nalaze u pupu, posebice dobro ako je pup počeo bubriti. Prskati treba kvalitetno uz veliki utrošak škropiva, zapravo lozu treba dobro okupati. U tu se svrhu primjenjuju uljna sredstva, kao što je na primjer PRIMA EC u koncentraciji 2-3%.
U vrijeme kretanja vegetacije počinju grinje izlaziti iz pupova u kojima su prezimjele i prelaziti na mlade izboje. Tada se provodi prskanje insekticidima na osnovi aktivne tvari endosulfan ili fenazakvin. Po potrebi treba tretiranje ponoviti nakon 14 dana. U nekim zemljama se u biološkoj zaštiti preporučuje korištenje močivog sumpora u višestruko većim koncentracijama za suzbijanje lozinih grinja u početku vegetacije.
Insekticidi i akaricidi za suzbijanje grinja šiškarica
Preparat Koncentracija [%] Napomena
PRIMA EC
2-3 % u bubrenju pupova
COSAVET DF
2 % u bubrenju pupova
COSAVET DF
1 % otvaranje pupa i pojava listića
DEMITAN 0,05 % u vegetaciji
SUMPOR PRAH 20-25 kg/ha u vegetaciji
Napomene:
• Zbog prisutnosti grinja u pupu, one se mogu prenositi zaraženim sadnim materijalom ili prilikom cijepljenja (zaražena plemka).
• Pored kemijske zaštite, populaciju (brojnost) grinja mogu regulirati i njezini prirodni neprijatelji, posebno grabežljive grinje.
• Prilikom zaštite (tretiranja) treba se strogo pridržavati uputa pri radu s otrovnim tvarima navedenim u uputi proizvođača.
Biologija:
Lozine grinje su vrlo važni i česti štetnici loze. Odrasli oblici lozine grinje šiškarice prezime ispod kore i u ljuskicama pupa. Čim počne bubrenje, grinje ulaze sve dublje u pup u kojem sišu sokove. Prate razvoj izboja i sišu na njegovima najmlađim dijelovima. Neki najzaraženiji pupovi posmeđe i osuše se, a iz nekih se razviju izboji sa skraćenim internodijima i u cik-cak obliku. Druga vrsta grinja, uz neke opisane simptome, izaziva specifičnu pojavu nabreklina na lišću.
Suzbijanje:
Lozine grinje šiškarice suzbijaju se kemijski na dva osnovna načina: ranim proljetnim (zimskim) prskanjem i tretiranjem početkom vegetacije.
Rano proljetno prskanje zahvaća grinje koje se nalaze u pupu, posebice dobro ako je pup počeo bubriti. Prskati treba kvalitetno uz veliki utrošak škropiva, zapravo lozu treba dobro okupati. U tu se svrhu primjenjuju uljna sredstva, kao što je na primjer PRIMA EC u koncentraciji 2-3%.
U vrijeme kretanja vegetacije počinju grinje izlaziti iz pupova u kojima su prezimjele i prelaziti na mlade izboje. Tada se provodi prskanje insekticidima na osnovi aktivne tvari endosulfan ili fenazakvin. Po potrebi treba tretiranje ponoviti nakon 14 dana. U nekim zemljama se u biološkoj zaštiti preporučuje korištenje močivog sumpora u višestruko većim koncentracijama za suzbijanje lozinih grinja u početku vegetacije.
Insekticidi i akaricidi za suzbijanje grinja šiškarica
Preparat Koncentracija [%] Napomena
PRIMA EC
2-3 % u bubrenju pupova
COSAVET DF
2 % u bubrenju pupova
COSAVET DF
1 % otvaranje pupa i pojava listića
DEMITAN 0,05 % u vegetaciji
SUMPOR PRAH 20-25 kg/ha u vegetaciji
Napomene:
• Zbog prisutnosti grinja u pupu, one se mogu prenositi zaraženim sadnim materijalom ili prilikom cijepljenja (zaražena plemka).
• Pored kemijske zaštite, populaciju (brojnost) grinja mogu regulirati i njezini prirodni neprijatelji, posebno grabežljive grinje.
• Prilikom zaštite (tretiranja) treba se strogo pridržavati uputa pri radu s otrovnim tvarima navedenim u uputi proizvođača.
Mjere suzbijanja grožđanih moljaca (pepeljastog i žutog)
Mjere suzbijanja grožđanih moljaca (pepeljastog i žutog)
• Provedite potrebne agrotehničke mjere kako bi poboljšali strujanje zraka u vinogradu
• Nabavite feromonske zamke radi praćenja leta mužjaka; (4-8 dana) nakon najvećeg ulova treba provesti zaštitu insekticidima
Insekticidi za suzbijanje grožđanih moljaca (pepeljastog i žutog)
Preparat Koncentracija [%] Napomena
RUNNER 240 SC
0.03-0.05 regulator razvoja
SUMIALFA 5 FL
0,015-0.02 piretroid
Svojstva:
• Regulator razvoja ubraja se u biotehničke insekticide (ubrzava presvlačenje uz hipertrofiju epidermalnih stanica insekata). Pogodan za integriranu zaštitu.
• Piretroidi su sintetski insekticidi koji se koriste u vrlo malima dozama, što smanjuje onečišćenje okoliša; moguća brza pojava otpornosti štetnika (prskati najviše dva puta u toku vegetacije na istoj površini),
Napomene:
• Osim navedenih preparata mogu se koristiti i BEKER, CALLIFOS 480 EC, NURELLE D,..
• Pepeljasti moljac ima veliki broj prirodnih neprijatelja a među njima su naročito važne entomofagne gljivice (Isaria, Spicaria).
• na vrijeme (prije cvatnje) suzbijte prvu generaciju da smanjite potencijal napada druge generacije,
• tretiranje se obično kombinira sa prskanjem protiv peronospore i pepelnice,
• ako se moljci suzbijaju posebno, dovoljno je prskati "zonu grozdića".
• Provedite potrebne agrotehničke mjere kako bi poboljšali strujanje zraka u vinogradu
• Nabavite feromonske zamke radi praćenja leta mužjaka; (4-8 dana) nakon najvećeg ulova treba provesti zaštitu insekticidima
Insekticidi za suzbijanje grožđanih moljaca (pepeljastog i žutog)
Preparat Koncentracija [%] Napomena
RUNNER 240 SC
0.03-0.05 regulator razvoja
SUMIALFA 5 FL
0,015-0.02 piretroid
Svojstva:
• Regulator razvoja ubraja se u biotehničke insekticide (ubrzava presvlačenje uz hipertrofiju epidermalnih stanica insekata). Pogodan za integriranu zaštitu.
• Piretroidi su sintetski insekticidi koji se koriste u vrlo malima dozama, što smanjuje onečišćenje okoliša; moguća brza pojava otpornosti štetnika (prskati najviše dva puta u toku vegetacije na istoj površini),
Napomene:
• Osim navedenih preparata mogu se koristiti i BEKER, CALLIFOS 480 EC, NURELLE D,..
• Pepeljasti moljac ima veliki broj prirodnih neprijatelja a među njima su naročito važne entomofagne gljivice (Isaria, Spicaria).
• na vrijeme (prije cvatnje) suzbijte prvu generaciju da smanjite potencijal napada druge generacije,
• tretiranje se obično kombinira sa prskanjem protiv peronospore i pepelnice,
• ako se moljci suzbijaju posebno, dovoljno je prskati "zonu grozdića".
Crvena palež, crvenilo lišća (Pseudopeziza tracheiphila)
Crvena palež, crvenilo lišća (Pseudopeziza tracheiphila)
Red. br. Preparat Djelatne tvari [%] Koncentracija [%]
1 NEORAM WG
Cu-oksiklorid - 7.5 % 0,2 - 0,3
2 DITHANE M-45
mankozeb - 80 % 0,2 - 0,25
3 DITHANE DG NeoTec
mankozeb - 75 % 0,2 - 0,25
4 MANKONOR 80 WP
mankozeb - 80 % 0,2 - 0,25
5 FOLPAN 80 WDG folpet - 80 % 0,15 - 0,2
6 GALBEN C WP
benalaksil – 4.3 %; Cu – 33% 0,4 - 0,5
7 ALONSO WP
fosetil aluminij - 50%; folpet - 25% 0,3
Red. br. Preparat Djelatne tvari [%] Koncentracija [%]
1 NEORAM WG
Cu-oksiklorid - 7.5 % 0,2 - 0,3
2 DITHANE M-45
mankozeb - 80 % 0,2 - 0,25
3 DITHANE DG NeoTec
mankozeb - 75 % 0,2 - 0,25
4 MANKONOR 80 WP
mankozeb - 80 % 0,2 - 0,25
5 FOLPAN 80 WDG folpet - 80 % 0,15 - 0,2
6 GALBEN C WP
benalaksil – 4.3 %; Cu – 33% 0,4 - 0,5
7 ALONSO WP
fosetil aluminij - 50%; folpet - 25% 0,3
Crna trulež grožđa (Guignardia bidwellii)
Crna trulež grožđa (Guignardia bidwellii)
Red. br. Preparat Djelatne tvari [%] Koncentracija [%]
1 NEORAM WG
bakreni oksiklorid – 37.5 % 0,30 - 0,60
2 MERPAN 80 WDG kaptan - 80 % 0,15 - 0,20
3 CHAMPION WP 50 bakreni hidroksid - 50 % 0,35 - 0,45
4 CUPRABLAU Z WP bakar - 35 % cink - 2 % 0,25 - 0,30
5 QUADRIS SC azoksistrobin - 25 % 0,075 - 1,000
6 SABITHANE EC
dinokap - 32,5 %; miklobutanil - 7,5 % 0,03 - 0,035
7 SYSTHANE EC
miklobutanil - 12,5 % 0,025
Red. br. Preparat Djelatne tvari [%] Koncentracija [%]
1 NEORAM WG
bakreni oksiklorid – 37.5 % 0,30 - 0,60
2 MERPAN 80 WDG kaptan - 80 % 0,15 - 0,20
3 CHAMPION WP 50 bakreni hidroksid - 50 % 0,35 - 0,45
4 CUPRABLAU Z WP bakar - 35 % cink - 2 % 0,25 - 0,30
5 QUADRIS SC azoksistrobin - 25 % 0,075 - 1,000
6 SABITHANE EC
dinokap - 32,5 %; miklobutanil - 7,5 % 0,03 - 0,035
7 SYSTHANE EC
miklobutanil - 12,5 % 0,025
Siva plijesan (Botryitis cinarea)
Siva plijesan (Botryitis cinarea)
Suzbijanje se provodi u četiri termina:
1. odmah nakon cvatnje
2. pred zatvaranje grozda
3. u šaranju ili omekšavanju boba
4. 3-4 tjedna pred berbu
Preparat Koncentracija [%] Količina Napomena
ALONSO WP
0,30-0,40 300-400 g odmah nakon cvatnje
FANTIC F 0,20-0,25 200-250 g odmah nakon cvatnje
PYRUS 400 SC
0,20-0,25 200-250 ml pred zatvaranje grozda, u šaranju i 3-4 tjedna pred berbu
Četiri prskanja sa kvalitetnim pripravcima osigurat će zdravo grožđe i u vrlo lošim godinama za vinogradare.
Važno je voditi računa i o sljedećem:
• saditi manje osjetljive sorti (sorte zbijenog grozda su osjetljivije)
• saditi vinograd okrenut u smjeru puhanja najčešćih vjetrova
• redovito suzbijati grožđane moljce
• potrebno je skidati lišće oko grozdova
• potrebno je uklanjati zaperke
• gnojidbu treba izbalansirati
• vinograd održavati čistim od korova
Suzbijanje se provodi u četiri termina:
1. odmah nakon cvatnje
2. pred zatvaranje grozda
3. u šaranju ili omekšavanju boba
4. 3-4 tjedna pred berbu
Preparat Koncentracija [%] Količina Napomena
ALONSO WP
0,30-0,40 300-400 g odmah nakon cvatnje
FANTIC F 0,20-0,25 200-250 g odmah nakon cvatnje
PYRUS 400 SC
0,20-0,25 200-250 ml pred zatvaranje grozda, u šaranju i 3-4 tjedna pred berbu
Četiri prskanja sa kvalitetnim pripravcima osigurat će zdravo grožđe i u vrlo lošim godinama za vinogradare.
Važno je voditi računa i o sljedećem:
• saditi manje osjetljive sorti (sorte zbijenog grozda su osjetljivije)
• saditi vinograd okrenut u smjeru puhanja najčešćih vjetrova
• redovito suzbijati grožđane moljce
• potrebno je skidati lišće oko grozdova
• potrebno je uklanjati zaperke
• gnojidbu treba izbalansirati
• vinograd održavati čistim od korova
Fungicidi sistemično-kontaktnog djelovanja
Fungicidi sistemično-kontaktnog djelovanja
Biljni organi prskani sistemičnim fungicidom upijaju aktivnu tvar, te se ona translocira (prenosi) nepromijenjena u obliku metabolita na veće ili manje udaljenosti unutar biljke.
Sistemičnost može biti uzlazna (ksilem sistemik), koja je najjače izražena, ili silazna (floem sistemik). Neki fungicidi pokazuju kretanje u oba smjera. Nadalje za fungicide sistemičnog djelovanja osobito je da fungicidno-zaštitno djelovanje traje 8 do 12 dana, a vrijeme ulaska u list 30 – 60 minuta. Nakon toga ih kiša ne može isprati niti razgraditi sunčevo svjetlo. Djeluju stopirajuće do 48 sati, što znači da djeluju terapeutski, uništavaju micelij-hife gljive unutar lista i zaustavljaju ili usporavaju njen razvoj.
Sistemični fungicidi smanjuju broj prskanja uz sigurniju zaštitu.
Problem sistemičnih fungicida je brža pojava otpornosti (rezistentnosti) gljive patogena. Zato se uključuju u programe zaštite vinove loze na "mjesto-poziciju" koje je najkritičnije za infekciju peronoporom. To su faze neposredno pred cvatnju (H) do zatvaranja grozda (K).
Osobine sistemičnog fungicida nakon prskanja su sljedeće:
• probija kutikulu ili epidermu organa na koji je nanešen (uglavnom pasivno)
• giba se unutar čitave biljke ili poprskanog dijela
• nakon gibanja se smjesti u tkivu određeno vrijeme
• u tkivu se akumulira u količini koja je toksična za gljivu patogena ali nije toksična za biljku domaćina
Preparat Koncentracija [%] Napomena
ALONSO WP
0,3 - 0,4
FANTIC M WG 0,25
FANTIC F WG 0,20
GALBEN C WP
0,4-0,5
NAPOMENE:
Svaki od navedenih fungicida ima svoju "idealnu poziciju" u programu zaštite. Sastoje se od sistemične i kontaktne komponente:
• ALONSO WP primjenite od faze D-H -ako je prisutna zaraza crnom pjegavosti, inače od faze E-H – dva prskanja protiv peronospore; najviše tri puta godišnje u istom vinogradu; pokazuje sporedno djelovanje i na sivu plijesan
• FANTIC F preporučamo primjeniti u fazi H i J; suzbija crnu pjegavost i sporedno sivu plijesan
• FANTIC M preporučamo primjeniti u fazi H i J; dobro se premješta u mlade listiće
• GALBEN C preporučamo pred fazu K jer sadrži i bakrenu komponentu
Opasnost od peronospore u normalnim godinama prestaje oko 15.srpnja. Tada list postaje otporniji na infekcije, a i visoke temperature stopiraju razvoj bolesti.
Općeniti program za suzbijanje peronospore izgleda ovako:
1. faza A-C: bakreni pripravak u trostrukoj (faza C dvostrukoj) koncentraciji u odnosu na onu koja se koristi u toku vegetacije
2. faza D-G: organski kontaktni ili bakreni fungicid – 2 prskanja u razmaku 7-10 dana
3. faza H: sistemično-kontaktni fungicid
4. faza I: cvatnja
5. faza J: sistemično-kontaktni fungicid
6. faza J-K: sistemično kontaktni ili bakreni fungicid
7. faza K: bakreni fungicid
Svaka regija, ovisno o slijedu vremenskih prilika imat će više ili manje prskanja. Važno je znati slijedeća pravila:
• do cvatnje se koriste jeftiniji kontaktni fungicidi (bakreni u Dalmaciji i Istri, organski na kontinentu - nije obavezno)
• neposredno pred cvatnju i odmah nakon cvatnje koriste se sistemični fungicidi (radi sigurnije pokrovnosti bujnog porasta)
• od zametanje bobica do zatvaranja grozda koristi se sistemik ili kontaktni fungicid, ovisno o vremenskim uvjetima
• zadnje prskanje nakon zatvaranja grozda provodi se bakrenim pripravkom
Najpogodniji trenutak, kada treba pristupiti zaštiti loze, može sigurno utvrditi jedino dobro organizirana prognoza - antiperonosporna služba.
Biljni organi prskani sistemičnim fungicidom upijaju aktivnu tvar, te se ona translocira (prenosi) nepromijenjena u obliku metabolita na veće ili manje udaljenosti unutar biljke.
Sistemičnost može biti uzlazna (ksilem sistemik), koja je najjače izražena, ili silazna (floem sistemik). Neki fungicidi pokazuju kretanje u oba smjera. Nadalje za fungicide sistemičnog djelovanja osobito je da fungicidno-zaštitno djelovanje traje 8 do 12 dana, a vrijeme ulaska u list 30 – 60 minuta. Nakon toga ih kiša ne može isprati niti razgraditi sunčevo svjetlo. Djeluju stopirajuće do 48 sati, što znači da djeluju terapeutski, uništavaju micelij-hife gljive unutar lista i zaustavljaju ili usporavaju njen razvoj.
Sistemični fungicidi smanjuju broj prskanja uz sigurniju zaštitu.
Problem sistemičnih fungicida je brža pojava otpornosti (rezistentnosti) gljive patogena. Zato se uključuju u programe zaštite vinove loze na "mjesto-poziciju" koje je najkritičnije za infekciju peronoporom. To su faze neposredno pred cvatnju (H) do zatvaranja grozda (K).
Osobine sistemičnog fungicida nakon prskanja su sljedeće:
• probija kutikulu ili epidermu organa na koji je nanešen (uglavnom pasivno)
• giba se unutar čitave biljke ili poprskanog dijela
• nakon gibanja se smjesti u tkivu određeno vrijeme
• u tkivu se akumulira u količini koja je toksična za gljivu patogena ali nije toksična za biljku domaćina
Preparat Koncentracija [%] Napomena
ALONSO WP
0,3 - 0,4
FANTIC M WG 0,25
FANTIC F WG 0,20
GALBEN C WP
0,4-0,5
NAPOMENE:
Svaki od navedenih fungicida ima svoju "idealnu poziciju" u programu zaštite. Sastoje se od sistemične i kontaktne komponente:
• ALONSO WP primjenite od faze D-H -ako je prisutna zaraza crnom pjegavosti, inače od faze E-H – dva prskanja protiv peronospore; najviše tri puta godišnje u istom vinogradu; pokazuje sporedno djelovanje i na sivu plijesan
• FANTIC F preporučamo primjeniti u fazi H i J; suzbija crnu pjegavost i sporedno sivu plijesan
• FANTIC M preporučamo primjeniti u fazi H i J; dobro se premješta u mlade listiće
• GALBEN C preporučamo pred fazu K jer sadrži i bakrenu komponentu
Opasnost od peronospore u normalnim godinama prestaje oko 15.srpnja. Tada list postaje otporniji na infekcije, a i visoke temperature stopiraju razvoj bolesti.
Općeniti program za suzbijanje peronospore izgleda ovako:
1. faza A-C: bakreni pripravak u trostrukoj (faza C dvostrukoj) koncentraciji u odnosu na onu koja se koristi u toku vegetacije
2. faza D-G: organski kontaktni ili bakreni fungicid – 2 prskanja u razmaku 7-10 dana
3. faza H: sistemično-kontaktni fungicid
4. faza I: cvatnja
5. faza J: sistemično-kontaktni fungicid
6. faza J-K: sistemično kontaktni ili bakreni fungicid
7. faza K: bakreni fungicid
Svaka regija, ovisno o slijedu vremenskih prilika imat će više ili manje prskanja. Važno je znati slijedeća pravila:
• do cvatnje se koriste jeftiniji kontaktni fungicidi (bakreni u Dalmaciji i Istri, organski na kontinentu - nije obavezno)
• neposredno pred cvatnju i odmah nakon cvatnje koriste se sistemični fungicidi (radi sigurnije pokrovnosti bujnog porasta)
• od zametanje bobica do zatvaranja grozda koristi se sistemik ili kontaktni fungicid, ovisno o vremenskim uvjetima
• zadnje prskanje nakon zatvaranja grozda provodi se bakrenim pripravkom
Najpogodniji trenutak, kada treba pristupiti zaštiti loze, može sigurno utvrditi jedino dobro organizirana prognoza - antiperonosporna služba.
Tvornički organski fungicidi kontaktno–površinskog djelovanja
Tvornički organski fungicidi kontaktno–površinskog djelovanja
Preventivni fungicidi trebaju biti na listu loze prije nego počne stvaranje klične cijevi i prodiranje zoospore u list. Kap vode (uslijed kiše ili rose) potakne zoosporu na klijanje. Međutim, voda također aktivira već nanešeni fungicid koji uništi proklijalu zoosporu i zaustavi proces zaraze. Važno je naglasiti da preventivni fungicidi ne pomažu u slučaju vidljivih "uljnih pjega" jer je tada gljiva razvijena unutar lista, a fungicid može samo sprječiti infekciju, ali ne može zaustaviti proces inkubacije i fruktifikacije. Zato je važno pravovremeno prskanje prije zaraze. Za pravovremeno obavještavanje o potrebi preventivnog prskanja zadužena je antiperonosporna služba pojedinog područja.
U prosjeku je potrebno napraviti 2 prskanja organskim preventivnim fungicidima prije cvatnje (u fazi D-F). Preporučamo primjenu jednog od preventivnih fungicida iz tablice a koji su dokazani u brojnim pokusima i praksi. Svaki od navedenih pripravaka pruža odličnu zaštitu dok ga ne ispere kiša. Prskanje treba ponoviti nakon 40-50 ml oborina.
Također je važno znati da se preventivni fungicidi ne premještaju u mlado lišće. Ako je porast značajan nakon zadnjeg prskanja, potrebno je pratiti prognozu i prskati prije kiše ili jake rose. Svaki od navedenih fungicida ima svoje "mjesto-poziciju" u programu zaštite vinove loze, gdje će najbolje pokazati svoja svojstva.
Primjena Koncentracija (%) Napomena
DITHANE M-45
0,25 prva 2 prskanja (faza D-F)
DITHANE DG NeoTec
0,25 prva 2 prskanja (faza D-F)
FOLPAN 0,15-0,2 isto kao gore
MANKONOR 80 WP
0,25 isto kao gore
Preventivni fungicidi trebaju biti na listu loze prije nego počne stvaranje klične cijevi i prodiranje zoospore u list. Kap vode (uslijed kiše ili rose) potakne zoosporu na klijanje. Međutim, voda također aktivira već nanešeni fungicid koji uništi proklijalu zoosporu i zaustavi proces zaraze. Važno je naglasiti da preventivni fungicidi ne pomažu u slučaju vidljivih "uljnih pjega" jer je tada gljiva razvijena unutar lista, a fungicid može samo sprječiti infekciju, ali ne može zaustaviti proces inkubacije i fruktifikacije. Zato je važno pravovremeno prskanje prije zaraze. Za pravovremeno obavještavanje o potrebi preventivnog prskanja zadužena je antiperonosporna služba pojedinog područja.
U prosjeku je potrebno napraviti 2 prskanja organskim preventivnim fungicidima prije cvatnje (u fazi D-F). Preporučamo primjenu jednog od preventivnih fungicida iz tablice a koji su dokazani u brojnim pokusima i praksi. Svaki od navedenih pripravaka pruža odličnu zaštitu dok ga ne ispere kiša. Prskanje treba ponoviti nakon 40-50 ml oborina.
Također je važno znati da se preventivni fungicidi ne premještaju u mlado lišće. Ako je porast značajan nakon zadnjeg prskanja, potrebno je pratiti prognozu i prskati prije kiše ili jake rose. Svaki od navedenih fungicida ima svoje "mjesto-poziciju" u programu zaštite vinove loze, gdje će najbolje pokazati svoja svojstva.
Primjena Koncentracija (%) Napomena
DITHANE M-45
0,25 prva 2 prskanja (faza D-F)
DITHANE DG NeoTec
0,25 prva 2 prskanja (faza D-F)
FOLPAN 0,15-0,2 isto kao gore
MANKONOR 80 WP
0,25 isto kao gore
Peronospora, plamenjača (Plasmopara viticola) - mjere suzbijanja
Peronospora, plamenjača (Plasmopara viticola) - mjere suzbijanja
1. Fungicidi kontaktno–protektivnog djelovanja
Tvornički (gotovi) preparati na bazi bakra ili modre galice i vapna:
Preparat Koncentracija [%] Napomena
NEORAM WG
0,75
PREDNOSTI BAKRENIH PRIPRAVAKA U ODNOSU NA ORGANSKE PRIPRAVKE:
• odlično se "lijepe" na list vinove loze
• kiša ih teško ispire
• u zadnjem prskanju pomaže očvršćenju bobice što uzrokuje slabije infekcije sive plijesni
• širok spektar djelovanja
NAPOMENA:
• vremenske prilike utječu na ponašanje bakrenih pripravaka: naglo zahlađenje i kiša u početku vegetacije mogu jako aktivirati bakrene ione koji tada mogu izazvati palež lista (zato se na kontinentu za početna prskanja – u fazi D-F preporučaju organski fungicidi koji su "blaži", a u Dalmaciji se tradicionalno više koristi bakar)
1. Fungicidi kontaktno–protektivnog djelovanja
Tvornički (gotovi) preparati na bazi bakra ili modre galice i vapna:
Preparat Koncentracija [%] Napomena
NEORAM WG
0,75
PREDNOSTI BAKRENIH PRIPRAVAKA U ODNOSU NA ORGANSKE PRIPRAVKE:
• odlično se "lijepe" na list vinove loze
• kiša ih teško ispire
• u zadnjem prskanju pomaže očvršćenju bobice što uzrokuje slabije infekcije sive plijesni
• širok spektar djelovanja
NAPOMENA:
• vremenske prilike utječu na ponašanje bakrenih pripravaka: naglo zahlađenje i kiša u početku vegetacije mogu jako aktivirati bakrene ione koji tada mogu izazvati palež lista (zato se na kontinentu za početna prskanja – u fazi D-F preporučaju organski fungicidi koji su "blaži", a u Dalmaciji se tradicionalno više koristi bakar)
Pepelnica, oidium, lug (Uncinula necator) - mjere suzbijanja
Pepelnica, oidium, lug (Uncinula necator) - mjere suzbijanja
Sredstva na osnovi sumpora:
Preparat
Koncentracija [%]
Napomena
COSAVET DF 0,30 – 0,40 kontaktno djelovanje
Ostala sredstva:
Preparat
Koncentracija [%] Napomena
DOMARK 40 ME
0,075 sistemično djelovanje
SYSTHANE EC
0,025 sistemično djelovanje
SABITHANE EC
0,03-0,035 sistemično i kontaktno djelovanje
KARATHANE GOLD 350 EC 0,05 – 0,06 kontaktno djelovanje
CRYSTAL SC
0,02 kontaktno i lokalsistemično djelovanje
CJELOVITA ZAŠTITA OD PEPELNICE U VINOGRADU
• Korištenje eradikanata – čistača (KARATHANE GOLD) koji uništavaju micelij u pupu i na rozgvi na početku i kraju sezone
• Korištenje kvalitetnih kurativnih preparata za kontrolu primarnih infekcija u prvom dijelu sezone (SYSTHANE, DOMARK)
• Korištenje kombiniranih pripravaka (SABITHANE) u vrijeme najveće opasnosti od pepelnice da se spriječi otpornost bolesti na triazole i često korištene preparate
• Korištenje visokokvalitetnog sumpornog preparata (COSAVET) u kombinaciji sa sistemicima, kako bi im se pojačalo djelovanje i spriječila pojava rezistentnosti
• Uvođenje novih djelatnih tvari – kinolina (CRYSTAL) specifičnog djelovanja na pepelnicu – CRYSTAL ima jedinstveno djelovanje na pepelnicu, dobro se miješa sa svim fungicidima u zaštiti vinograda i naročito je pogodan za korištenje na problematičnim, strmim i terasastim položajima, te na sortama naročito osjetljivim na pepelnicu.
Sredstva na osnovi sumpora:
Preparat
Koncentracija [%]
Napomena
COSAVET DF 0,30 – 0,40 kontaktno djelovanje
Ostala sredstva:
Preparat
Koncentracija [%] Napomena
DOMARK 40 ME
0,075 sistemično djelovanje
SYSTHANE EC
0,025 sistemično djelovanje
SABITHANE EC
0,03-0,035 sistemično i kontaktno djelovanje
KARATHANE GOLD 350 EC 0,05 – 0,06 kontaktno djelovanje
CRYSTAL SC
0,02 kontaktno i lokalsistemično djelovanje
CJELOVITA ZAŠTITA OD PEPELNICE U VINOGRADU
• Korištenje eradikanata – čistača (KARATHANE GOLD) koji uništavaju micelij u pupu i na rozgvi na početku i kraju sezone
• Korištenje kvalitetnih kurativnih preparata za kontrolu primarnih infekcija u prvom dijelu sezone (SYSTHANE, DOMARK)
• Korištenje kombiniranih pripravaka (SABITHANE) u vrijeme najveće opasnosti od pepelnice da se spriječi otpornost bolesti na triazole i često korištene preparate
• Korištenje visokokvalitetnog sumpornog preparata (COSAVET) u kombinaciji sa sistemicima, kako bi im se pojačalo djelovanje i spriječila pojava rezistentnosti
• Uvođenje novih djelatnih tvari – kinolina (CRYSTAL) specifičnog djelovanja na pepelnicu – CRYSTAL ima jedinstveno djelovanje na pepelnicu, dobro se miješa sa svim fungicidima u zaštiti vinograda i naročito je pogodan za korištenje na problematičnim, strmim i terasastim položajima, te na sortama naročito osjetljivim na pepelnicu.
Crna pjegavost vinove loze - ekskorioza (Phomopsis viticola)
Crna pjegavost vinove loze - ekskorioza (Phomopsis viticola)
Pripravci za preventivno suzbijanje i zaustavljanje razvoja piknida i spora:
1. Prije kretanja pupova:
(u mirovanju)
Preparat Koncentracija [%]
NEORAM WG
0,5-0,6%
2. Od otvaranja pupa (pojave listića) do pred cvatnju (jedan do dva tretmana):
Preparat
Koncentracija [%]
NEORAM WG
0,2-0,3%
DITHANE DG NeoTec
0,2-0,25%
DITHANE M-45
0,2-0,25%
ALONSO
0,4%
FANTIC F
0,2-0,25%
3. Neposredno pred cvatnju i po završetku cvatnje:
Preparat
Koncentracija [%]
ALONSO
0,4%
FANTIC M
0,2-0,25%
FANTIC F
0,2-0,25%
4. Pred zatvaranje grozda:
Preparat
Koncentracija [%]
GALBEN C
0,4-0,5%
Napomene:
• Svaki od navedenih pripravaka suzbija (preventivno ili kurativno) i plamenjaču vinove loze.
• Pri prskanju treba kvalitetno "pokriti" i mladice-rozgvu (zbog zaustavljanja razvoja spora u tkivu).
• Prskati sve do polovice kolovoza-paziti na karencu.
• Ovaj program prskanja svodi pojavu crne pjegavosti kroz 2-3 godine na podnošljivu mjeru.
Pripravci za preventivno suzbijanje i zaustavljanje razvoja piknida i spora:
1. Prije kretanja pupova:
(u mirovanju)
Preparat Koncentracija [%]
NEORAM WG
0,5-0,6%
2. Od otvaranja pupa (pojave listića) do pred cvatnju (jedan do dva tretmana):
Preparat
Koncentracija [%]
NEORAM WG
0,2-0,3%
DITHANE DG NeoTec
0,2-0,25%
DITHANE M-45
0,2-0,25%
ALONSO
0,4%
FANTIC F
0,2-0,25%
3. Neposredno pred cvatnju i po završetku cvatnje:
Preparat
Koncentracija [%]
ALONSO
0,4%
FANTIC M
0,2-0,25%
FANTIC F
0,2-0,25%
4. Pred zatvaranje grozda:
Preparat
Koncentracija [%]
GALBEN C
0,4-0,5%
Napomene:
• Svaki od navedenih pripravaka suzbija (preventivno ili kurativno) i plamenjaču vinove loze.
• Pri prskanju treba kvalitetno "pokriti" i mladice-rozgvu (zbog zaustavljanja razvoja spora u tkivu).
• Prskati sve do polovice kolovoza-paziti na karencu.
• Ovaj program prskanja svodi pojavu crne pjegavosti kroz 2-3 godine na podnošljivu mjeru.
Zaštitna vinove loze
Zaštitna vinove loze
U sledecim redovima bice navedene bolesti i preparati koji se koriste za zastitu vinove loze.
U sledecim redovima bice navedene bolesti i preparati koji se koriste za zastitu vinove loze.
Hrušt (Melolontha melolontha)
Hrušt (Melolontha melolontha)
Ovih dana dobili smo zanimljiv upit na naš E-mail posjetiteljice naših stranica s Pelješca. Čitateljica pita - tražim odgovor na moj problem i nigdje ga ne mogu naći. Naime, na novo obrađenoj površini smo posadili vinovu lozu. Zemlja je bijela, nalazi se na Pelješcu. Loza se uglavnom primila no imamo problem. Svaki tjedan 2-3 loze se osuše a razlog je što im neki crv pojede korijen. Crv je bijeli i ima 2 zuba. Ne znamo što napraviti kako bi ga se riješili. Ukoliko nam možete preporučiti nekoga tko nam može riješiti problem, bili bi Vam puno zahvalni.
Po šturom opisu moglo bi se utvrditi da je riječ o polifagnom štetniku hruštu i to ličinkama - grčicama hrušta (Melolontha melolontha). Utvrđeno je da ličinke ovog štetnika napadaju korijen velikog broja kulturnih vrsta, između ostalog i vinove loze. Vrlo često rade štete u rasadnicima i mladim nasadima vinove loze.
Odrasli hruštovi (imago) javlja se potkraj travnja i ženka odlaže jaja u mekša tla. Iz jaja se razvija ličinka koja cijeli život provodi u tlu (2-3 godine). U prvoj godini razvoja ličinke čine manju štetu (manje su i treba im manje hrane), da bi u drugoj i na početku treće godine razvoja činile veliku štetu na korijenju prisutnih biljaka. Nakon kukuljenja, početkom 4. godine razvoja izlijeće mladi hrušt (imago). Jače oborine tijekom godine (ili niza godina) pospješuju masovnije napade ovog štetnika.
Suzbijanje:
Prilikom sadnje vinove loze preporučamo primjenu insekticida CALLIFOS 480 EC uz obavezno unošenje u tlo (inkorporacija). Isto tako, na manjim površinama može se izvršiti zalijevanje mladih trsova jednim od sredstava nabazi imidakloprida, npr. DALI SL u koncentraciji 0,2%.
Na kraju možemo ostaviti mogućnost, zbog oskudnih informacija, da se radi i o nekom drugom štetniku (neka od lozinih pipa), ali je princip zaštite i suzbijanja je isti.
Ovih dana dobili smo zanimljiv upit na naš E-mail posjetiteljice naših stranica s Pelješca. Čitateljica pita - tražim odgovor na moj problem i nigdje ga ne mogu naći. Naime, na novo obrađenoj površini smo posadili vinovu lozu. Zemlja je bijela, nalazi se na Pelješcu. Loza se uglavnom primila no imamo problem. Svaki tjedan 2-3 loze se osuše a razlog je što im neki crv pojede korijen. Crv je bijeli i ima 2 zuba. Ne znamo što napraviti kako bi ga se riješili. Ukoliko nam možete preporučiti nekoga tko nam može riješiti problem, bili bi Vam puno zahvalni.
Po šturom opisu moglo bi se utvrditi da je riječ o polifagnom štetniku hruštu i to ličinkama - grčicama hrušta (Melolontha melolontha). Utvrđeno je da ličinke ovog štetnika napadaju korijen velikog broja kulturnih vrsta, između ostalog i vinove loze. Vrlo često rade štete u rasadnicima i mladim nasadima vinove loze.
Odrasli hruštovi (imago) javlja se potkraj travnja i ženka odlaže jaja u mekša tla. Iz jaja se razvija ličinka koja cijeli život provodi u tlu (2-3 godine). U prvoj godini razvoja ličinke čine manju štetu (manje su i treba im manje hrane), da bi u drugoj i na početku treće godine razvoja činile veliku štetu na korijenju prisutnih biljaka. Nakon kukuljenja, početkom 4. godine razvoja izlijeće mladi hrušt (imago). Jače oborine tijekom godine (ili niza godina) pospješuju masovnije napade ovog štetnika.
Suzbijanje:
Prilikom sadnje vinove loze preporučamo primjenu insekticida CALLIFOS 480 EC uz obavezno unošenje u tlo (inkorporacija). Isto tako, na manjim površinama može se izvršiti zalijevanje mladih trsova jednim od sredstava nabazi imidakloprida, npr. DALI SL u koncentraciji 0,2%.
Na kraju možemo ostaviti mogućnost, zbog oskudnih informacija, da se radi i o nekom drugom štetniku (neka od lozinih pipa), ali je princip zaštite i suzbijanja je isti.
Пријавите се на:
Постови (Atom)
